Politika

Sva žarišta sukoba na Balkanu (FOTO)


Zašto je Balkan stalno evropsko žarište i ko odlučuje o tome? Odgovor bi mogao da bude jednostavan – političari koji stalno podrivaju međusobne sukobe i ekonomska kriza koja je ovdje naplodnije tlo za raspirivanje nacionalizma.

Kada se u taj lonac dodaju začini Zapada i Istoka, lako dolazimo do zaključka da se kriza u regionu neće skoro okončati.

– Učinićemo sve da se ne ponove sukobi iz devedesetih godina – rečenica je koju sve češće čujemo balkanskih političara.

A ipak, čini se, da su upravo oni prvi u nizu njenih katalizatora. Jer, kako inače objasniti sve nevolje koje su jedna za drugom pogađale bivše jugoslavenske republike i koje se samo prelivaju iz jedne u drugu zemlju.

– Stabilnost u regionu najviše ugrožavaju političari. Problemi u ozbiljnim zemljama su prilika za saradnju, a kod nas za svađu. To je donekle posljedica ratnih devedesetih, u kojim su se odigravali sukobi među državama podijeljenih po etničkoj i vjerskoj pripadnosti. Upravo je zato to prilika za lako homogenizovanje ljudi, ukazujući im tako da su za sve zlo krivi oni drugi, preko granice. Takav trend na Balkanu nikad nije prošao – kaže Zoran Pusić iz hrvatskog ogranka Igmanske inicijative.

Tenzije od Makedonije do Crne Gore

Ministarka Slavica Đukić Dejanović izjavila je nedavno da je Balkan ponovo postao mjesto visokog rizika, dok je premijer Aleksandar Vučić rekao da je region u najnapetijoj situaciji od devedesetih.

Kako su problemi na Balkanu eskalirali?

Aleksandra Joksimović, direktorka Centra za međunarodne odnose, navodi da postoji čitav jedan luk nestabilnosti u balkanskim zemljama, da počinje u Makedoniji i završava se u Crnoj Gori.

– U Makedoniji imamo stalne sukobe makedonskih i albanskih političara. Jedva su postigli kompromis oko održavanja izbora, a svemu je doprinjelo i njihovo blokiranje na putu ka EU. U BiH odnosi su stalno nestabilni, a sada je ta nestabilnost, poslije održavanja referenduma u Republici Srpskoj, još intenzivnija – smatra Joksimovićeva.

Varnice na liniji Beograda i Zagreba samo su utihnule u posljednje dvije nedjelje. Kako se i očekivalo, poslije okončanih izbora tenzije su splasnule, a hrvatski političari posvetili su se formiranju vlade.

Prije samo mjesec dana stvari su bile potpuno drugačije. Hrvatska i Srbija razmjenile su niz protestnih nota, a političari su se utrkivali u davanju oštrih izjava.

– Na ozbiljne napetosti između Beograda i Zagreba uticala je dugotrajna nestabilnost u Hrvatskoj, kada su po pravilu u fokusu odnosi sa Srbijom. Ekonomija, koja je u zemljama Zapadnog Balkana na kriznoj tački, politički fokus prebacila je na temu nacionalizma – kaže Joksimovićeva.

U Crnoj Gori tenzije su takođe podignute zbog najavljenih izbora i skorog ulaska u NATO, što je pitanje oko kojeg postoji velika podjeljenost i na političkoj sceni i među građanima.

Na sve ovo treba dodati migrantsku krizu koja pogađa sve zemlje na balkanskoj ruti i nemogućnost EU da se zbog sopstvenih problema, poput Bregzita i problema sa izbjeglicama, bavi ovim regionom.

I nekako uvijek na kraju, dolazimo do velikih sila (čitaj SAD i Rusija) čiji se odnosi, po nepisanom pravilu, lome na Balkanu.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Nakon novih službenih automobila, posebno se naručuju zatamnjena stakla

GC

“Krajnji rok za dogovor o Izbornom zakonu do kraja juna”

GC

Dodik: SNSD je najvažnija politička partija Srpske

SA

Ispunjeni naknadni uslovi za isporuku vakcina putem Kovaksa

OT

CIK: Modernizacija izbora sa 5 500 laptopa

GC

SDA i HDZ o Izbornom zakonu i Vladi FBiH 10. marta

OT

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više