Infopunkt

Da li je povratak Vojske RS opasna avantura?


Najava Milorada Dodika, predsjednika RS da će Srpska ponovo imati vojsku i da će tražiti način da se to ostvari, osim što je izazvala burne reakcije javnosti, otvorila je i niz dilema i pitanja da li je ovako nešto uopšte moguće. 

Profesor Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose Banjaluka, kaže da Dodik pravnu osnovu za obnovu Vojske RS izvodi iz Aneksa 1A i 1B Dejtonskog mitrovnog sporazuma koji je definisao postojanje entitetskih vojski.

šolaja
Miloš Šolaja

– Upravo zbog toga Dodikova ideja, ili čak inicijativa, nosi niz dilema. Dodik sebi mora postaviti nekoliko preciznih pitanja, a prije svega da li će će doći do prekida važenja sporazumaizmeđu entiteta o jedinstvenoj vojsci, kako to predviđa Dejton, ili će doći do jednostranog povlačenja RS iz sporazuma. Zatim, kako postaviti tu vojsku u ustavni sistem BiH. Dalje, postavilo bi se pitanje učešća RS u dvije oružane formacije u BiH – ističe Šolaja i dodaje da iz toga slijedi pitanje da li bi se Srbi (ofici i vojnici) iz Vojske BiH povukli ili bi se regrutovali novi.

On kaže da se za ovim otvara i niz drugih pitanja kao što su pitanje vojnog personala, finansiranja, kao i kakvu bi ulogu i političkom i bezbjednosnom sistmu imalo.

– Moralo bi se naći rješenje i za pitanje kakav bi bio odnos nove Vojske RS i ostalih oružanih struktura u BiH? Kakav bi bio odnos te vojske u odnosu na međunarodne aranžmane? Kako bi se prema toj Vojsci odnosio NATO s obzirom da je BiH članica Partnerstva za mir, a i na formalnu opredijeljenost BiH ka članstvu u NATO-u? Kako bi na to regovala Srbija koja je vojno neutralna i nema namjeru da stupa u odnose s bilo kojim subjetima bezbjednosti izvan Srbije? Radi se, dakle, o nizu pitanja na koje, do sada, niko nema precizne odgovore i o kojima se tek počinje diskutovati – rekao je Šolaja.

Srpski vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da je stvaranju nove vojske Republike Srpske neophodno pristupiti samo u slučaju da “stvari krenu naopako” i to na bazi Policije RS.

aleksandar-radic
Aleksandar Radić

– Smatram ipak da to ne bi bilo pametno raditi bez prijeke potrebe, zato što bi bilo kakvo istupanje iz mehanizma integrisane vojske stvorilo ambijent otvorenog sukoba za koji bi bili optuženi Srbi – kaže Radić.

Podsjetimo, uspostavljanje Oružanih snaga BiH zaista su bile dio dogovora dva entiteta, bez uplitanja međunarodnog faktora, dijelom i zbog toga što je za entitete postalo preskupo da finansiraju svoje vojske, pogotovo sa podrazumijevanim služenjem vojnog roka. Trenutna situacija u kojoj OS BiH ima tri pješadijska puka, koja “njeguju tradicije” vojski iz kojih su nastale. Komande pukova u svojoj nadležnosti imaju upravljanje muzejem puka, kontrolu finasijskih fondova, pripremanje, istraživanje i njegovanje istorije, štampanje biltena, kao i čuvanje kulturno-istorijskog naslijeđa. No, je li to dovoljno da iz jednog od pukova, u ovom slučaju Treći pješadijski puk (Republika Srpska) ponovo postane Vojska Republike Srpske?

Vojni Analitičar Aleksandar Radić smatra da Dodik ima veoma malo manevarskog prostora, zato što je s jedne strane teško izuzeti ono što je nekada bila VRS iz OS BiH, dok bi eventualna kopenzacija tog procesa jačanjem MUP-a, moglo biti prepoznato kao čin protiv mira i bezbjednosti.

– Praksa je, međutim, pokazala da nije dovoljno imati političku ideju jer je u BiH očigledno da jedan narod srpski, ne prepoznaje sebe u takvoj tvorevini. I sada je pitanje da li u korist mira NATO može da traži dodatne ustupke ili se vraćamo na idealističke procjene da država zaista treba da bude odraz potreba jednog naroda. I šta se dešava kada jedan narod kaže da to ne želi – dodaje Radić.

Analitičar Tvrtko Milović smatra da Dodik uvijek čini par koraka ispred svojih političkih oponenata, kao i da je zadiranje u OS BiH najava je nove političke krize koja će dominirati političkim odnosima u BiH.

Tvrtko Milović
Tvrtko Milović

– Ako je vojska zaštitnik jedne zemlje, a u ovom slučaju i konstitutivnog naroda, onda je ponižavajuće da tom vojskom ne mogu komandovati njeni legitimni i legalni zapovjednici, čak ni u revijalne svrhe. Dodikova inicijativa je s te strane opravdana. Njena izvodivost je drugo pitanje. U ovom trenutku ne čini se izvodiva iz razloga što nema zakonskog uporišta u mogućnost razgradnje postojećih OS BIH. Dakle, izdvajanje srpske komponente iz OS BiH bi moralo ići silom, a to bi već tražilo promjenu karaktera Republike Srpske iz entiteta koji se zalaže za mir u entitet koji se zalaže za nasilje. U tom slučaju, svi pokušaji ukidanja i umanjenja ovlašćenja Republike Srpske bi dobili na snazi – smatra Milović.

Zanimljivo je da ideja oživljavanja Vojske Republike Srpske, nije nova i da ju je još prije tri godine iznio vojni analitičar Gostimir Popović, pozivajući se upravo na pomenute stavke iz dejtonskog ustava i podjsećajući na na svečanu zakletvu regruta Vojske Republike Srpske na Manjači 2005. godine kada su na opšte oduševljenje prisutnih izgovorili riječi: “Svečano se zaklinjem, da ću braniti suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, i političku nezavisnost Republike Srpske!”, iako je govornik rekao Bosne i Hercegovine.

Pa ipak, kako se čini, iz argumentacije naših sagovornika, uprkos lijepim željama, taj proces nije odmakao dalje od bivanja isključivo lijepim željama, bez stvarne mogućnosti da se krene u vrlo opasne avanture ostvarivanja istih.

Vuk Bačanović

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

U susret “Oskaru”: Kako je ujak dao ime čuvenoj filmskoj nagradi?

OT

Nova kovanica: S jedne strane Queen, a sa druge – Queen

OT

Srpski seljak kome su se divili francuski generali

OT

Stiže jedna od najvećih destabilizacija u ekonomskom sistemu svijeta

OT

Banjaluka: Na proljeće izgradnja kružnog toka kod “Lesnine”

DB

“NATO će moći da nadgleda države koje nisu članice”

OT

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više