Foto: Ilustracija
Društvo

Upozorenje stručnjaka: Šuma nije neiscrpan resurs! (FOTO)

Raspeti između enormnih potreba za drvetom i potrebom za svim ostalim socio-ekološkim funkcijama šuma, dočekali smo 21. mart, Svjetski dan šuma! Kako pronaći “zlatnu sredinu” između pomentih krajnosti razgovarali smo sa predstavnicima Centra za šume iz Banjaluke.

Današnji dan je od strane UN-a, kao i mnogobrojnih svjetskih organizacija, proglašen danom kada treba da se sjetimo mnogobrojnih dobara koja nam šuma pruža, a njih je nesumnjivo mnogo.

Sagovornici SrpskaCafe-a naglašavaju da se naša zemlja mora priključiti modernim društvenim i prirodnim tokovima koji idu prema korišćenju energije iz obnovljivih resursa, a na šume staviti akcent u borbi protiv klimatskih promjena.

Mislimo o budućnosti

Udruženje Centar za šume (CEFOR), koji okuplja entuzijaste i, kako kažu, sve one koji šumu vide kao prijatelja, zaaštitnika prostora i prirode u kojoj živimo, obilježili su danas Svjetski dan šuma tako što su organizovali razgovor sa sugrađanima Banjaluke. Tom prilikom je podijeljen veliki broj sadnica šumskog drveća, koje su donacija JP “Šume RS”. U sve su uključeni i studenti Šumarskog fakulteta u Banjaluci.

Za potrebe obilježavanja današnjeg datuma štampani su i plakati te postavljeni veliki bilbordi u širem centru grada.

– Naša vizija je izgrađena društvena svijest o značaju šuma, o budućnosti i razvoju. Misija CEFOR-a je stalna promocija svih vrijednosti šuma. Nesvjesni svega što nam šuma pruža, a pruža nam mnogo, često na taj prirodni resurs gledamo kao neiscrpan, obnovljiv, pa čak kao i na neprijatelja što je posebno ukorijenjeno u razmišljanju našega naroda. Svjedoci smo mnogobrojnih šumskih požara izazvanim nesavjesnim paljenjem rastinja na svojim njivama. Smeće koje nam smeta u šumu bacimo. Sadnicu iščupamo, prelomimo ili je ne usadimo kako bi trebalo. Stabla bez reda i poretka siječemo, a da nova ne usadimo. I to nam sve šuma oprosti – navode iz udruženja.

Na dan šuma, navode oni, sjetimo se svojih bližnjih, bolesnih i umornih, svoje djece i svojih roditelja, svojih predaka.

– Neke od njih je šuma odhranila, a za svakog od njih je bar kiseonik proizvela, a sigurno ih je ogrijala u hladnim zimskim noćima. Kao što i sada grije. A ne traži puno zauzvrat. Samo malo pažnje. A pruža mnogo. Sjetimo se naših djedova koji su ljuborno čuvali svaki mali gaj, zabran, da se nađe u zlu. A u zlu se samo na dobrog, provjernog prijatelja čovjek može osloniti. A oni bi se oslonili na šumu – navode iz CFOR-a.

Neprijateljski odnos prema šumama

Iz udruženja su podsjetili i na Bečku deklaraciju iz 2003. godine u kojoj se navodi da su “prirodne šume osnova života na Zemlji, a održavanje šuma znači održavanje života”.

Profesor na šumarskom fakultetu i aktivni član CEFOR-a Zoran Maunaga da su neprocjenjive društvene koristi od šuma i da zbog toga država i vladajuće političke garniture moraju promijeniti svoj odnos prema njima.

– Nekada neprijateljski odnos stanovništa prema šumi napravio je kamenu pustinju – krš u Hercegovini. Neodgovoran odnos napravio je šikare, goleti i neproduktivne šume. Ono što nam je preostalo sada polako „grickamo“. Dokle? – pita se Maunaga.

Sekretar udruženja Miroslav Mirković naglašava da su šume od suštinskog značaja za opstanak ljudi i životinja, ali i da su izuzetno ugrožene.

– Veliki broj šumskih površina nalazi se pod stalnim rizikom od degradacije i sječe. Svjetski dan šuma upravo i ima za cilj podizanje svijesti o značaju šume i ukazivanje na negativne posljedice degradacije i uništavanja šumskih komleksa.

Pratiti moderne tokove

Predsjednik Upravnog odbora Centra za šume Branislav Cvjetković ističe za Srpskacafe da praćenje modernih tokova u šumarstvu, podizanje novih šuma i plantaža uz zaštitu postojećih šuma, mogu usmjeriti naše šumarstvo u pravcu evropskih modernih tokova.

– Organizacija edukacija za radnike u šumarstvu, konstantno usavršavanje tokom čitavog radnog vijeka treba da bude osnova za unapređenje stanja šuma na našim prostorima. Iskonsko poštovanje prema šumama imamo, naslijedili smo ga od svojih predaka. Podizanje novih šuma, bazirano na naučno-istraživačkim osnovama, treba da bude prioritet posebno imajući u vidu sve veće potrebe za drvetom kao sirovinom za preradu i kao izvorom energije – kaže Cvjetković.

Ognjen Tešić / SrpskaCafe

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Prognoza: Sutra sunčano i toplije, samo na istoku moguća kiša

M D

Petrović: Cijena struje u Srpskoj neće se značajnije mijenjati do 2025. godine

M D

Novi koncept Kočićevog zbora oživjeće Stričiće i Manjaču

M D

Prva grupa njemačkih vojnika u utorak stiže u BiH

M D

Vrhovac: IRB sanira štetu od požara

M D

AMSRS: Mjestimično mokri kolovozi

M D

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više