Infopunkt

Čad i bijeda: Za nas je Afrika Evropa


Da BiH polako ali sigurno napreduje unazad najbolje ilustruje podatak da smo svoje sigurno mjesto našli u grupi među 50 najnerazvijenijih zemalja svijeta!

Koliko su životi njenih građana daleko od onih u zemljama zapadne Evrope, govori o to da prosječne zarade u BiH ne da su na evropskom dnu već su niže i od dvije trećine afričkih zemalja.

Sudan, Džibuti, Bocvana, Svazilend, Gabon, Zambija, Namibija… samo su neke od država afričkog kontinenta za koje mnogi misle da su siromašne u odnosu na zemlje zapadnog Balkana. Ipak, građani svih ovih i još mnogo drugih država Afrike žive dosta bolje od nas.

Tako su i njihove prosječne plate veće od naših u prosjeku od 50 KM u Džibutiju, do 2 200 KM u Angoli. Zemlje kojima BiH može da parira su one koje slove za izrazito nerazvijene na “crnom kontinentu” poput Čada, Obale Slonovače i sličnih.

Investitori samo na papiru

Dobra stvar je što ovi podaci stavljaju BiH na listu zemalja najpoželjnijih za strane investitora koji su u potrazi za jeftinom radnom snagom. Međutim, tako je samo na papiru, dok u praksi u BiH ne dolazi niko, osim sumnjivih biznismena sa prljavom prošlošću.

Sve ovo samo još jednom dokazuje da je ekonomija BiH ruinirana, te da su navodno velike plate i BDP kojim se ovdašnja vlast hvali daleko iza onog što je potrebno ne bi li “stali na noge”. A upravo te sramotno niske plate zaustavljaju privatnu potrošnju i rast BDP-a, što nas drži u jednom začaranom krugu iz kojeg nikako da se izvučemo.

Ipak, to ne zaustavlja vlasti na svim nivoima u BiH da svojim građanima nametnu i jedne od najvećih poreza. Mnogi bi se iznenadili kad bi mogli da vide sav novac koji u toku godine im oduzme država na konto poreza. Tako jedan prosječan građanin BiH državi ostavi mnogo više novca nego što zadrži za sebe, odnosno svaki stanovnik ove zemlje od 1. januara do 7. jula radi samo za plaćanje poreza.

Ako za primjer uzmemo prosječnu četvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj, u kojoj dva člana zarađuju prosječne plate od 820 KM (neto) i ima prosječna izdvajanja od 1 886 KM, koliko iznosi sindikalna potrošačka korpa, vidjećemo da država samo od njihove zarade sebi uzima 16 582 KM godišnje.

Ipak, najgore nas tek očekuje.

Kako je to u jednoj rečenici sročio ekonomski analitičar Damir Miljević, analizirajući usvojene budžete i tzv. reformske mjere u kojima nema ni “r” od reforme, “očekuje nas još jedna teška i mučna godina u kojoj će se opet puno pričati, malo raditi, a redovi na izlazu iz zemlje biće sve duži.”

I profesor ekonomije Vjekoslav Domljan objašnjava da će drugi dio ove godine biti, globalno posmatrano, nemirna godina. Prema njegovim riječima, doći će do resetovanja globalizacije, odnosno do uvođenja novih pravila upravljanja globalizacijom.

– Ako stvari izmaknu kontroli i dođe do snažnijeg uvođenja protekcionističkih mjera, male zemlje neotporene na vanjske šokove, BiH posebno, će biti veliki gubitnici resetovanja u drugom dijelu godine. Ova godina je i kritična godina za provođenje Reformske agende, jer se u narednoj, izbornoj godini ne provode reforme, nego se, naprotiv, popuštaju sve moguće kočnice, pa bi trebalo doći do finalnog raspakiravanja reformskog paketa. Uz to, stopa ekonomskog rasta bi se mogla kretati u rasponu 1-1.5 odsto bruto domaćeg proizvoda – smatra Domljan.

Vjekoslav Domljan
Vjekoslav Domljan, foto Klix.ba

Koliko će ova kretanja uticati na standard građana BiH, najbolje oslikavaju dvije riječi – stezanje kaiša.

– Obzirom na pomenuti reformski paket trebalo bi očekivati “stezanje kaiša”, no pitanje je koliko će ono biti programirano tj. svjesno žrtvovanje današnje potrošnje radi sutrašnje veće potrošnje, a koliko samoodvijajuće. Već je početak godine najavio poskupljenje električne energije u dijelu BiH kao i niza artikala, što neće biti anulirano povećanjem produktivnosti, pa će, volens-nolens, standard ići na dole. To je posljedica jučerašnje veće potrošnje od proizvodnje odnosno prebacivanje vrućeg krompira iz jednih u druge ruke, što se najlakše radi pomjeranjem relativnih cijena – navodi Domljan.

On tvrdi da ni podhitno trebalo provesti fiskalnu devalvaciju tj. izvršiti temeljito poresko rasterećenje rada i snažno ojačati oporezivanje bogatih građana, koje je momentalno skoro nepostojeće. Za njega to je jedini put za smanjenje neaktivnosti i povećanje zaposlenosti radne snage.

– No, budžetska klasa ne želi oporezivati sebe i svoju kamarilu, pa će postojeći trend povećanja neaktivnosti radne snage nastaviti. Nema restrukturiranje poduzeća i realokacije resursa privrede (premještanja rada i kapitala iz neprofitalnih i profitabilne djelatnosti) bez brzog ulaska i brzog izlaska iz djelatnosti. Tu su potrebne radikalne promjene, a ne promjene na kašičicu. Što se tiče javnog sektora, nedvojbeno je napraviti konsolidaciju, mjeriti efikasnost i relativno smanjivati njegovu veličinu. Konačno bi trebalo početi vrednovati pošten i profesionalan rad, pa potom produktivan i inovativan rad, no, nažalost, još uvijek je na cijeni “snalaženje”. To znači otimanje jednog dijela nacionalne pite od drugih, ali se njen rast može temeljiti samo na profesionalnom, produktivnim i inovativnom radu – kategoričan je profesor Domljan koji nije mnogo optimističan kada je u pitanju drugi dio 2017. godine. On kaže da će se do kraja 2017. godine negativni trendovi nastaviti odvijat.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Otac i sin albanske nacionalnosti pokušali prokrijumčariti djevojčicu u autu

GC

BiH ponovo u vrhu spiska zemalja sa najzagađenijim vazduhom

GC

Bek Mladost iz Doboja Nemanja Nikolić “bira” između Zvezde i Dinama (VIDEO)

GC

Spremaju se novi protesti radnika “Alumunija”

GC

Nole: Osjećam se odlično, imam dobre šanse za titulu na US Openu!

DM

Izetbegović: Nema imenovanja mandatara dok se ne riješi pitanje ANP

OT

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više