Politika

SrpskaCafe istražuje: Male stranke „ciljaju“ rupe u Izbornom zakonu ili ulazak u Parlament?!


U Srpskoj postoji na desetine vanparlamentarnih stranaka koje se redovno pojavljuju na izborima ali je njihov rad u dvogodišnjim međuizbornim periodima potpuno nevidljiv.

Sagovornici SrpskaCafe-a ističu da takvim strankama i nije motiv ulazak u Narodnu skupštinu RS već da “ciljaju” rupe u Izbornom zakonu BiH i pogodnosti koje one donose!

Spisak partija koje se pojavljuju gotovo samo na izborima a potom nestaju sa političkog neba Srpske je predugačak, od neizostavnih Zavičajnih socijaldemokrata Mile Marčete, Stranke socijalne sigurnosti srpskih boraca, preko Komunističke partije, Jedinstvene napredne stranke, Ekološke partije RS, Liberalne stranke, Nove partije pa do Prve stranke i prošlogodišnjeg “bljeska” stranke SPAS i njenog lidera Slavka Župljanina.

Stranka SPAS je osnovana 1993. godine, a onda obustavila sve aktivnosti prije 14 godina, pa se nakratko pojavila prošle godine sa kandidatom za gradonačelnika i listom od 22 imena, da bi se potom ponovo povukla u “ilegalu”.

Medijski ništa eksponiranija Prva stranka bar ima među Banjalučanima solidno prepoznatljivog i aktivnog Duška Tadića, njihovog novog predsjednika za RS i prošlogodišnjeg kandidata za gradonačelnika Banjaluke, oko kojeg će u budućnosti i praviti okosnicu svog djelovanja. Iako se za razliku od Tadića, Prva stranka rijetko oglašava ističu za SrpskaCafe da se nisu „uspavali“ i da se predano pripremaju za izbore naredne godine. Najpoznatije ime među vanparlamentarcima jeste Hadži Jovan Mitrović, ali ni on, izuzev predizbornih perioda, nije se bavio “vidljivijim” aktivnostima iako tvrdi da predano radi na terenu.

Zanimljivo je da su pomenuti Zavičajni socijaldemokrati na prošlogodišnjim izborima u Banjaluci imali čak 33 imena a svega 175 glasova, odnosno pet po kandidatu! A da još desetine kandidata nije ni učestvovalo u kampanji i imalo namjeru ostvariti dobar izborni rezultat SrpskaCafe je već pisala u tekstu: I oni su šampioni izbora! Za njih nije glasala ni porodica, a neki ni sami za sebe!

Novinar Saša Bižić ističe da razlozi pomenutog fenomena mogu biti od uloge “trojanskih konja”, zauzimanja biračkih odbora do čistog amaterizma prijavljenih kandidata i njihovih stranaka.

– Imajući u vidu sklonost najvećih stranaka u RS, prvenstveno onih koje imaju resurse za to – dakle, onih koje su na vlasti – da ništa ne prepuštaju slučaju i da oblikuju i ostatak političke scene, mimo sopstvenog izbornog rezultata, uloga “trojanskih konja” može biti prvi razlog tog fenomena. Znači, zadatak tek osnovanih opcija, ili odranije postojećih, ali potpuno pasivnih, jeste da odglume ideološku sličnost sa konkurencijom i da joj „otkinu“ koji promil glasova, ili još bolje – da im koalicionim nastupom ukradu bar jednog poslanika ili odbornika i odnesu ga u „maticu“, što smo već mogli da vidimo u prošlosti. Ili, ako ništa od tog nije realno, da bar zauzmu koje mjesto u biračkim odborima i omoguće „gazdama“ veći nivo kontrole, pa čak i „muljanja“ sa izbornim rezultatima – kaže Bižić za SrpskaCafe.

Ali, ističe naš sagovornik, to nije i jedino objašnjenje, jer, nerijetko, ima tu i „čistog diletantizma i amaterizma“.

– Dodaću, i notorne besparice, u kombinaciji sa megalomanijom, pošto niz osoba koje pokreću male stranke zaista vjeruju da bez terenskog rada, pukim pojavljivanjem na glasačkim lisićima, mogu da postanu relevantan faktor u ovdašnjoj politici. U takvim slučajevima, najgore je to što izborni kolaps nema nikakvo terapeutsko dejstvo, pošto sam niz puta slušao njihova tumačenja kraha zasnovana na teoriji zavjere, tipa „pokraden sam“ – zaključio je Bižić.

Zloupotreba izbornog sistema

Politička analitičarka Ivana Marić izdvaja i sujetu domaćih političara zbog koje stranke prolaze kroz razne turbulencije, bave same sobom umjesto konkretnijeg djelovanja, vidljivog građanima.

– Svaki od njih želi da bude predsjednik svoje stranke pa ako ne uspjeva biti predsjednik u onoj u kojoj se trenutno nalazi onda osniva novu. Međutim, veći je razlog to što partije ne mogu dugo opstati bez finansija pa onda radije sve svoje kapacitete troše u izbornoj kampanji nego što se odlučuju na kontinuirano djelovanje slabijeg intenziteta – kaže Marićeva za SrpskaCafe.

Tu je i Izborni zakon BiH, naglašava naša sagovornica, i rupe koje u njemu pronalazimo.

– Predstavnici mnogih manjih i svih fiktivnih stranaka su spoznali način na koji mogu jako dobro zaraditi imajući u vidu da su mjesta u biračkim odborima za posmatrače rezervisane pa tako uspjevaju dobro da ih unovče. Mjesta koje dobiju dalje predaju strankama kojima su ona značajna i to u velikoj mjeri utiče na rezultate izbora. Vjerujem da je najviše riječ o zloupotrebi izbornog sistema – kaže ona i dodaje da kod nas više nema ljudi koji su 10 godina spremni djelovati bez bilo kavih privilegija.

Ni ne žele u Parlament

Ko iskreno radi na tome da uđe u Narodnu skupštinu RS rezultat teško da će izostati, tvrdi politički analitičar Velizar Antić, jer cenzus od tri odsto nije visok.

– Ko god ozbiljnije djeluje obezbjediće novac, povezati ljude i napraviti odbore. Kada bi se skupila kvalitetna grupa ljudi, sa solidnim programom i finansijama cenzus može da se pređe i već ste parlamentarna stranka. Zato su samo one vidljive. Vanparlamentarne stranke u RS, koje se pojavljuju samo od izbora do izbora očigledno imaju neke druge motive, a ne borbu za Narodnu skupštinu RS – kaže za SrpskaCafe Antić.

Kao motiv locira pravo na posmatrače, koje dobijate samim tim što ste se kandidovali, ali spominje i prodaju izbornih lista.

– Sa jedne strane imate registrovanu partiju koja nije zainteresovana za političku borbu a sa druge neko udruženje građana ili stranku koja zbog određenih procedura ne uspjeva da se kandiduje. Ovi drugi onda kupe listu od prvih jer im je jednostavnije i jeftinije izaći kao politička partije nego kao nezavisni kandidati – kaže naš sagovornik.

Antić je ponovio stav da svaka iole ozbiljnija organizacija koja to želi, kroz jedan ili dva ciklusa može postati parlamentarna.

– To je otprilike 20 hiljada glasova. Ako okupite normalne ljude, ne na lokalu ili regiji, nego u cijeloj Republici Srpskoj, možete uspjeti – istakao je naš sagovornik.

Novinar Žarko Marković ističe da za stvaranje malih stranaka na političkoj sceni RS ima više razloga i okolnosti i da se teško za sve njih zajedno može naći neki zajednički sadržilac osim činjenice da nemaju ni novca, ni partijsku infrastrukturu, a ni ono osnovno – glasače, da bi na izborima mogli da ostvare neki značajniji rezultat, bar kada su u pitanju viši nivoi vlasti.

– Na nižim nivoima te male neprimjetne stranke povremeno i zabilježe solidan rezultat u svojim lokalnim sredinama, ali riječ je o partijama koje već u startu ne pretenduju da budu nešto više od opštinskih ili regionalnih političkih organizacija. U političkoj prošlosti Republike Srpske, međutim, bilježemo i pojavu nekih partija koje su pokušale da djeluju na višim nivoima, ali bezuspješno, a tek naknadno se ispostavljalo da one nisu ni osnivane sa namjerom ulaska u parlamente ili igranja neke značajnije uloge na političkoj sceni, već su poslužili za rasipanje glasova u nekom od jačih blokova, prije svega u onome koji je već 12 godina opozicija. Te stranke su osnivali uglavnom bivši članovi SDS-a koji nisu bili zadovoljni radom i potezima rukovodstva partije, a povremeno je njihova uloga u rasipanju glasova znala da bude veoma značajna – kaže za SrpskaCafe Marković.

Da li je takva vrsta političkog aktivizma osnivača i aktivista tih stranaka, dodaje naš sagovornik, bila podržana na finansijski ili neki drugi način od strane bloka kojem je rasipanje glasova u opoziciji bilo bitno danas je teško dokazati, ali ne možete, dodaje Marković, nikoga spriječiti da spekuliše o tome.

– Mi smo kao društvo izuzetno slabo prijemčivi na osnivanje novih političkih organizacija pa otuda ne čudi što sve te manje stranke nemaju neki naročit rezultat. Tek nešto ozbiljnije izgleda Ujedinjena Srpska Nenada Stevandića koja je, kao nova partija, ostvarila sasvim solidan rezultat na lokalnim izborima, ali pravi test za njeno djelovanje i dalje postojanje biće naredni opšti izbori. Da ponovim, za opstanak vanparlamentarnih stranaka i njihov ozbiljniji rezultat, osim novca, izuzetno je bitan i kvalitet i određena harizma kadrova koji ih vode, te uopšte njihova sposobnost i zainteresovanost da partiju koju vode izdignu iz nepoznatih dijelova političke stvarnosti i konkretnije dopru do ušiju birača – zaključio je Marković.

ReStart i Ujedinjena Srpska među najaktivnijim

Kao primjer vanparlamentarnim, ali i mnogim strankama koje su obezbjedile učešće u republičkoj Skupštini, izdvojilo se udruženje ReStart Srpska, koje je nizom aktivnosti, aktivnom učešću na društvenim mrežama, pojavljivanjima u medijima, peticijom i protestima, za kratko vrijeme dobilo ogroman broj svojih simpatizera.

Kako je Velizar Antić, pored Stefana Blagića, predsjednika ReStara, jedan od medijski najprepoznatljivijih članova ovog udruženja, pitali smo ga i da prokomentariše njihov uspon u ozbiljnog aktera političke scene u Srpskoj.

– Potrebno je imati kvalitetne ljude koji znaju šta hoće i koji znaju šta je politika, iako se njom ne bave u užem već širem smislu. Moraju imati kreaitvnost i riješenja. Ne može samo kritika već trebaju i rješenja – zaključio je Antić.

Pored udruženja ReStart, najaktivnija vanparlamentarna stanka jeste Ujedinjena Srpska, iako nju karakteriše nešto drugačiji politički put, pa je njen “parlamentarizam” ostao samo puka formalnost.

– Iako nije postojala na prošlim opštim izborima 2014. godine, Ujedinjena Srpska ima i formalno u svojim redovima dva poslnaika u Narodnoj skupštini RS a nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora i odbornike u preko 20 opština. Svaka stranka da bi uspjela mora da ima program, organe i aktivnosti i sve to da funkcioniše zajedno. Mora se znati i šta stranka nudi i šta zastupa. Po potencijalu smo ispred mnogih koje su samo formalno parlamentarne. Imamo 46 opštinskih odbora, 37 kancelarija i 20 hiljada članova – rekao je za SrpskaCafe lider stranke Nenad Stevandić.

On ističe da Ujedinjena Srpska nije koncipirana kao stranka u vlasništvu svoga predsjednika, što je, kako kaže, doprinijelo njenom rastu.

– Imam mnogo pojavljivanja  i ne bih sebi oduzimao autoritet, ali stranka ima ogroman broj ljudi koji imaju ime i prezime, zanimanje te medijsku prepoznatljivost. Svaki dan imamo aktivnosti. Sinoć smo na primjer imali izbornu Skupštinu na Palama. Među najaktivnijim smo na društvenim mrežama i uopšte internetu. Na našem sajtu se vidi da imamo najaktivniji Aktiv žena. Svaki dan je na terenu, od plastenika, zmijanskog veza, časova engleskog i njemačkog jezika, radionica, posjeta ugroženim porodiciama, pomoći oko zimnice itd. Tako Aktiv mladih, kao i predsjedništvo stranke – zaključio je Stevandić.

Prošla su vremena osnivanja novih stranaka!

Marićeva ističe i da su prošla vremena osnivanja novih stranaka te da za njih više nema političkog prostora.

– Zato se one osnivaju ali brzo i nestaju a opstaju samo stare stranke. Jedino može istrajati neka lokalna varijanta. Ne vidim prostor za osnivanje potpuno nove stranke koja bi mogla da se razvija i ojača. Jedina opcija jeste da od postojećih neka promijeni naziv ili da se udruži više njih. U suprotnom, postojaće izborni ciklus ili dva i nestati. Zato treba da se usmjerimo prema postojećim strankama, da se one demokratizuju i da počnu raditi za građane – zaključila je za SrpskaCafe Marićeva.

Ognjen Tešić / SrpskaCafe

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

Oprez: Dual od sredine decembra “lovi” u Hercegovini

OT

Malta: Uhapšen biznismen povodom ubistva novinarke

OT

Tolstoj: “Pisac svih pisaca” i prijatelj Srba

OT

Rekord karijere Bogdana Bogdanovića!

OT

Istorijski strip “Dobro došli na Kosovo” objavljen u Francuskoj

OT

U sukobu demonstranata i policije u Boliviji poginula jedna osoba

OT

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više