Infopunkt

Klasifikacija po Bakiru: Zagovornici mira u BiH na pogrešnoj strani istorije


Nije bio petak, ali jeste 13. novembar, kada je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zaključio da ima dovoljno uporišta u zlosrećnoj numerologiji da u intervjuu za njemački državni medij „Dojče vele“ najavi rat u BiH.

Duboko nezadovoljan dosadnom zemljom u kojoj se ne puca čak 22 godine, on je poručio kako će reagovati ukoliko u Republici Srpskoj bude raspisan referendum o secesiji. Na pitanje da li je spreman na najgori mogući scenario, odgovorio je bez eufemizama: „Dakle, na rat. Jesam“. Da bi, valjda, relaksirao čitavu situaciju, posegnuo je i za sportskom terminologijom, detaljnije objašnjavajući šta ima u vidu: „Mislim da će masa u slučaju takvog scenarija biti, naravno, na strani teritorijalnog integriteta BiH. I da će, ako proizvedu drugo poluvrijeme, to poluvrijeme izgubiti. Nadam se politički, a ne vojno, oni koji se upuste u takvu sebičnu avanturu“.

Očigledno frustriran, zbog uvjerenja da je nedostojni sin znamenite istorijske figure, svojevremeno pune entuzijazma da „žrtvuje mir za nezavisnost“, ali i širok, kakvim ga je bog dao, Bakir Izetbegović je ipak ostavio Srpskoj izlaz u slučaju nužde. S druge strane, u RS jeotvorena dilema – da li je ovaj istup bio puka improvizacija u razgovoru, odnosno posljedica afekta, ili je riječ o retorici koja ima funkciju u širem kontekstu?

Dr Srđan Perišić, profesor međunarodnih odnosa i geopolitike, s akademskom karijerom u Beogradu, ali i porijeklom iz RS, dobro poznaje ovdašnje specifičnosti. On smatra da je riječ o drugoj konotaciji.

Kakve veze Bošnjaci imaju s Kosovom? Nikakve.

– Ovakvom izjavom, Bakiru Izetbegoviću nije bila u fokusu predizborna homogenizacija bošnjačkog biračkog tijela. To je tek usputni cilj. Primarno je to da je on postupio u skladu s nalogom Zapada, a simptomatično je da je to učinio istovremeno sa aktuelnom porukom

Srđan Perišić

izaslanika SAD Brajana Hojta Jia u Beogradu – da Srbi više ne mogu da sjede na dvije stolice. Tu su i identične teze ukrajinskog ambasadora u Srbiji, koji dolazi iz zemlje pod američkom kontrolom, a svi ovi istupi imaju samo jedan motiv – da udalje RS, Srbiju i čitav region od Rusije, odnosno da bude ojačan uticaj NATO-a. Zapad i političari u regionu preko kojih oni djeluju u insistiranju Banjaluke i Beograda na vojnoj neutralnosti prepoznaju vezu sa Rusijom i zato tako reaguju – kaže dr Perišić za SrpskaCafe.

Naš sagovornik je uvjeren da slično mjesto u mozaiku poteza kreiranih u zapadnim centrima moći imao i dio Izetbegovićeve izjave u kojem najavljuje da će „BiH priznati nezavisnost Kosova“.

– Kakve veze Bošnjaci imaju s Kosovom? Nikakve. A imaju veze sa Srbima, pored kojih žive i bilo bi logično da im je stalo do mira. Međutim, mi slušamo ratoborne izjave, koje potvrđuju da Bakir Izetbegović, Milo Đukanović, Ramuš Haradinaj, Hašim Tači i Zoran Zaev pripadaju istoj matrici i imaju iste mentore sa Zapada. Samo, Izetbegović i slični ne shvataju da će ih ti mentori odbaciti čim ih potroše i dovesti ih u situacije da im čak i život može biti ugrožen – smatra dr Srđan Perišić.

Predizborna homogenizacija Bošnjaka je usputni cilj Bakira Izetbegovića. Primarno je to da je on postupio u skladu s nalogom Zapada
Srđan Perišić

S druge strane, postoje i viđenja prema kojim intervju Bakira Izetbegovića „Dojče veleu“ teško može imati veće domete od predizbornih. Srećko Latal, aktuelni predsjednik Instituta za društvena dešavanja (SOS) u Sarajevu i raniji predstavnik Međunarodne krizne grupe (ICG) u BiH, ističe da ne može da spekuliše o motivima ovakvog nastupa, ali može da analizira ambijent u kojem se desio.

– Evidentno je da, posebno s približavanjem izbora u BiH, svi ovdašnji političari daju izjave za koje smatraju da njihovi birači žele da ih čuju. Međutim, imamo i niz istraživanja koja pokazuju da je građanima dosta militantne retorike i da većina njih okreće glave kada čuje pozive na rat, tako da su efekti istupanja u kojim se zvecka oružjem, mada jednokratno izazovu mnogo bure, ipak ograničeni – kaže Latal za SrpskaCafe.

Kada je riječ o konkretnoj Izetbegovićevoj opservaciji, Latal je ipak označava kao reakciju na izjave Milorada Dodika u kojima se pominje nezavisnost RS.

– U posljednje vrijeme je učestala takva retorika, u kojoj se prvo pominje namjera da se BiH dijeli, a zatim stižu uvijenije formulacije. Nakon takvih najava iz Banjaluke i Beograda, koje su funkcionisale po principu hoću-neću, uslijedila je i ova izjava iz Sarajeva, u kojoj se sukob pominje kao opcija jedino ako bude konkretnih poteza sa ciljem odvajanja – ističe Latal.

Srećko Latal, foto: Euronews

U ovakvim situacijama, uvijek se nameće pitanje – na kakve resurse za vođenje rata računaju oni koji šalju poruke s tim predznakom. Odgovarajući na Izetbegovićeve riječi, predsjednik RS Milorad Dodik, osim upozorenja lideru SDA da mu „ne padne na pamet da prelazi entitetsku liniju ni sa kim“, zaključio je: „Veoma dobro ćemo razmisliti i koliko ćemo SIPA i Oružane snage BiH ovdje još dugo da trpimo“. Za ovu očiglednu aluziju na to da je bošnjački član Predsjedništva BiH spreman da pokuša da (zlo)upotrebi strukture koje su, bar formalno-pravno, vlasništvo sva tri naroda u zemlji, Srećko Latal smatra da je deplasirana.

U nizu istraživanja većina građana se izjašnjava da im je dosta militantne retorike i da okreću glave kada čuje pozive na rat

Srećko Latal

– Upravo je Dodik bio taj koji je imao jednu od ključnih uloga u reformi policije, a sada se žali na njene rezultate. Od svog nastanka, SIPA sarađuje sa MUP-om RS, a Oružane snage su pod kontrolom Predsjedništva i Parlamenta BiH, kao i NATO-a, tako da ne vidim nikakav način da te institucije posluže za unutrašnji sukob, pa bih ovu Dodikovu izjavu označio kao klasični populizam – kaže Latal.

Sa stanovišta dr Srđana Perišića, kapacitete na koje Bakir Izetbegović računa kada govori o ratu treba tražiti na drugim adresama.

– U poljednjoj deceniji, oko 360 muslimana iz BiH otišlo je na Bliski istok da ratuje. Ranije su to činili u redovima Al Kaide, a od početka sukoba u Siriji oni su u sastavu Islamske države. Kako su otišli tamo? Sasvim redovnim putem, avionom iz BiH do Turske, gdje ih je, bez sakrivanja, čekao prevoz do granice sa Sirijom. To su mogli da čine jer se sve odvijalo pod patronatom zapadnih službi. U međuvremenu, Rusija je razvila dobre odnose sa Ankarom, pa je Turska ispala iz te priče, a Zapad vraća te ratnike u BiH drugim maršrutama. Uz još 300 pripadnika Islamske države sa Kosova, to je jezgro na koje računa Izetbegović u prvoj fazi sukoba koji priželjkuje, a drugi korak bila bi direktna intervencija NATO-a, sa samo jednim ciljem, a to je okupacija RS –  kaže dr Perišić.

Kada bi govor imao dejstvo metaka, u BiH bi rat počeo i završio više desetina puta nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine, a broj žrtava daleko bi premašio crni saldo iz prve polovine devedesetih. Srećom, nije tako, pa se morbidne najave, poput one koju je iznio Bakir Izetbegović, u javnosti najčešće tretiraju kao dio političkog folklora, uz stalno prisutnu zebnju da je takav ugao bio dominantan i u posljednjim danima SFRJ, pa je ipak đavo odnio šalu.

Detalj iz Bakirovog intervjua u kojem je lider SDA ipak otišao korak dalje od agresivnih lupetanja drugih kreatura iz proteklih godina jeste rečenica u kojoj objašnjava da su on i njegov narod „na pravoj strani istorije“. Nepoznato je na koju „pravu stranu“ misli, ali je izvjesno samo da je suprotna od mira, kao i to da su od standardnih lunatika, čiji je cilj puka destrukcija, opasniji fanatici koji vjeruju da posjeduju viziju i misiju. I da u njihovom ludilu ima sistema.

Sljedeći rat neće biti duži od 15 dana!?

Izjava Bakira Izetbegovića u kojoj pominje da će „raditi ono što će raditi sve patriote ove zemlje“ i da „onaj ko voli ovu zemlju mora biti spreman da ide do kraja“, tek je jedna od serije ratnohuškačkih formulacija upućenih iz Sarajeva prema RS nekoliko godina unatrag.

U septembru 2016. Sefer Halilović, predsjednik Bosanskohercegovačke patriotske stranke i načelnik Glavnog štaba Armije BiH u ratu, poručio je da bi Srpska u slučaju rata „mogla da bude zauzeta za 10 do 15 dana“.

Početkom 2017. Atif Dudaković, ratni komandant Petog korpusa Armije BiH, u Luksemburgu je održao govor u kojem je pozvao „svakog Bošnjaka starijeg od 17 godina da nabavi pušku, uniformu, čizme, vreću za spavanje i ranac“. U histeriji usmjerenoj ka RS, hrvatske boje branio je Stjepan Mesić, ponavljajući više puta, i dok je bio predsjednik Republike i kasnije, da Zagreb „treba poslati trupe da presijeku koridor kod Brčkog i da jednom zauvijek završe sa RS“.

Standardi su različiti, pa se u FBiH ratnim huškanjem naziva ono što se u Srpskoj tretira kao tvrđi nacionalni gard, a u taj domen se svrstava bilo koja izjava, od Dodikovih pa nadalje, u kojim se pominje da RS ima perspektivu i van BiH. Političari iz Srbije lako završe u istom fahu, poput Ivice Dačića, koji je na najave napada na RS odgovorio da će je Srbija braniti, upotrebivši i rečenicu: „Ako žele rat, imaće ga“. Ili kada, kao Tomislav Nikolić, kažu da će poslati vojsku da brani Srbe sa Kosova, pa još dodaju: „I ja ću ići, nije mi prvi put“.

Saša Bižić

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

Doboj: Od januara dvije poreske stope na nekretnine

DB

Žrijeb Lige šampiona: Pep na Real, Klop na Simeonea, Čelsi na Bajern!

DB

Petarde nisu igračke, izazivaju trajni invaliditet!

OT

Ove godine u Srpskoj poginulo 18 pješaka

OT

SC arhiva: Kako je Milošević od Brčkog stvorio Distrikt BiH?

OT

Istraga o ubistvu Olivera Ivanovića: Podignute optužnice, ubica na slobodi

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više