Infopunkt

Kako novinari kisele krastavce?


Novinari mrze ljeto. Moraju da rade, da se peku po terenu i da smišljaju priče kada priča nema i da traže sagovornike kada su svi sagovornici na odmoru. Tada se piše ono što se ostalih mjeseci preskače ili ono za šta nikada nema dovoljno vremena.

Urednici tada prihvataju i ono što bi u drugim prilikama odbacili, ali i ono za šta treba vremena. A vremena, pogotovo u dnevnom novinarstvu, nikada nema dovoljno. Da li su sve priče ispričane i kako novinari u avgustu kisele krastavce?

Za novinarku Anđelku Marković salonsko novinarstvo i najavljeni događaji su više nego dosadni i radi ih, kako kaže, kada mora ili kada poželi da se odmori. Novinari, kaže Anđelka, prenose poruke političara, time im čine islugu i u većini slučajeva novinari zbog toga – truju javnost.

– Priče o realnom životu su svuda oko nas. Mi imamo pametne i kreativne ljude, bogatu istoriju, imamo prirodna bogatstva. Kad god se odmaknem od institucija i kad se zaputim makadamskim putem, nađem neku lijepu životnu priču. Ima tu i teških sudbina, mukotrpnog rada, ali i plemenitih ljudskih podviga koji mogu svima nama da služe za primjer – kaže Anđelka dok po Uni razbija ljetnu monotoniju.

Novinar EuroBlica Slobodan Popadić nedavno se vratio sa godišnjeg odmora, a ti prvi dani u poslu su uvijek najgori. I Popadić dobro poznaje muke koje sa sobom donosi sezona “kiselih krastavaca”, a od nje se, kaže, brani – pivom.

– Pijem pivo dok mi nešto ne sine. Shvatio sam da mi mozak radi brže poslije dva piva. Šalu na stranu – temu ljeti tražim u svemu oko sebe. U razgovoru sa ukućanima, komšijama, čitam izjave političara, materijale o kojima raspravljaljaju. Zovem telefonom sagovornike sa kojima sam u korektnim odnosima, pitam ih ima li šta novo. Čitam i gledam ostale medije, jer su mnoge teme nedorečene, mogu se drugačije uraditi. Naravno, često se lakše i brže razmišlja u kafani – ističe Popadić.

Ljeti samo urednici pate više od novinara. Teško zatvaraju strane, a često nisu najzadovoljniji onim što su plasirali na naslovnu i u prednji blok. Zna to i glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina.

– Ljetni period je mahom noćna mora za urednike, jer splasnu sva događanja, pa posežemo za temama koje su mjesecima na čekanju, jer nam dnevni ritam i događaji diktiraju sadržaj. Ono što je dobro je da nas baš taj ljetni period ponuka da obradimo teme koje su nepravedno zapostavljene. Guši nas dnevna politika, pa se tokom ovih „suvih perioda“ više okrenemo „životnijim“ pričama i ubrzo uvidimo koliko nam je politika zagušila medije i izgurala život, sport, umjetnost – kazala je Gojković Arbutina.

Novinarka Brankica Spasenić takođe prezire radna ljeta. Priča nema, a i ono što se probere – nema s kime da se uradi.

– I jedno i drugo ide teško i nevoljko. Ne znam da li je gore uveče kad pravim prijedloge za sutra ili kad svane pa ih moram realizovati. Ja njih kucam, a one mene kljucaju u mozak. Svakodnevno otvaram sajtove svih pravosudnih institucija u nadi da će izletiti neka presuda ili nova optužnica, isčitavam izvještaje revizorskih službi, službene glasnike, javne tendere. I samo odbrojavam dane do godišnjeg – istakla je Spasenić.

Zašto “Sezona kiselih krastavaca”?

Sezona kiselih krastavaca je metaforički pogrdni izraz kojim se opisuje uređivačka politika informativnih medija tokom ljeta koju karakteriše praćenje banalnih tema i događaja u nedostatku pravih vijesti. U pravilu, novinari “kisele krastavce” u sezoni godišnjih odmora, kada prestaje redovna politička, ekonomska i kulturna aktivnost, odnosno više nema “ozbiljnih” tema koje bi mogle privlačiti čitataoce. Mediji tu prazinu nastoje ispuniti senzacionalističkim i “kreativnim” tretmanom nevažnih događaja i ličnosti.

Izraz “sezona kiselih krastavaca”, navodno je nastao u Americi u drugoj polovini 19. vijeka, kad su jednog ljeta, u nedostatku drugih vijesti, novinari izvještavali o takmičenju ko će uzgojiti veći krastavac. Kolumnista Saturday Review article 1861. godine je skovao taj izraz da opiše nedostatak vijesti i novinarsko bavljenje trivijalnostima, a on je 1894. ušao i u rječnik Dictionary of Phrase and Fable. Izraz se prenio u Englesku koja ga je nazvala “silly time” ili “cucumber time” definišući tako ljetni period u godinu kada sudovi i Parlament ne zasjedaju.

A Sjevernoj Americi koristi se i izraz “dog days of somer”. U Australiji i Africi, sezona “kiselih krastavaca” pada oko Božića i Nove godine. Nijemci ga zovu Sommerloch, a Francuzi “la morte-saison” (mrtva sezona).

Goran Dakić

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

Od 15. novembra obavezna zimska oprema: Zamjena guma skuplja jedino u Banjaluci

OT

“Kraljevi” na srpski pogon, Bogdanović i Bjelica srušili Portland

DM

Treći dan protesta u Hongkongu, grad na ivici kolapsa (FOTO / VIDEO)

DM

Užas u Zagrebu: U naselju Trešnjevka pronađena dva tijela

DM

Đoković se “okliznuo” u Londonu: Tim je zaslužio pobjedu

DM

Na današnji dan 1813. godine rođen Petar Drugi Petrović Njegoš

DM

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više