Izdvajamo

Dežurni batinaši


Zamolio bih Stefana Blagića da dođe u Šekoviće. Takvu je poruku Stefanu Blagiću prije dva mjeseca poslao izvjesni Darko Zekić iz podrinjske pripizdine u kojoj još jedino uspjevaju gladni načelnici i dežurni batinaši.

Bog milostivi zna otkud Blagić dva mjeseca nakon Zekićeve poruke u Šekovićima, ali to valjda i nije toliko važno. Čovjek je možda došao da diže narod na bunu, a možda mu u Papraću živi familija šćaćine strane, pa je navratio. Navratio i dobio batina.

Zekić je, kao i svaki podlac, kao i svaki dežurni batinaš, Blagiću prišao s leđa. Sa strane, iz kosa. Udarci su pali na potiljak, a Blagić se nije branio. Pustio je da nasilnik mlati i urla, u nadi da će batinjanje dobiti prijavu kakvu bi trebalo da dobije, ali sumnjam da će to da se dogodi.

Dežurni batinaši su loša djeca zlog vremena. Razbijaće noseve i izbijaće zube uvjereni da će ih onaj u čije ime to rade štititi do kijametnoga dana.

Zekićevo divljaštvo je posljedica nadmenog uvjerenja da ovdje svako može da uradi sve što mu padne na posnu pamet i da zbog toga ne odgovara ni zere. Ako je drugačije, zašto Vučetić nije u zatvoru? Ako je drugačije, zašto je Radišić na slobodi?

Kada me je onomad pajkan iz Dodikove limare opucao nogom u guzicu i rekao mi da se pomjerim, nekoliko sekundi nisam mogao sebi doći. Udarac, naravno, nije bio toliko snažan, ali je sablazan pred takvim postupkom bila nemjerljiva. Odakle to dolazi?

Dežurni batinaši su ponosni na dvije stvari: na pesnice i na razloge. Uvijek napadaju slabije, a sa jačima se obračunavaju ili iz mraka ili čoporativno. Njihov moral je poslušnički, a njihova hrabrost je idolopoklonička. To su hulje koje biju iz ljubavi ili za pare. Ne zna se šta je gore.

U njima nema ničega džentlmenskog. U njima nema empatije prema protivniku. Dežurni batinaši su loša djeca zlog vremena. Razbijaće noseve i izbijaće zube uvjereni da će ih onaj u čije ime to rade štititi do kijametnoga dana.

Dvije godine sam živio u ulici u kojoj je svaka druga kuća imala bar jednog bivšeg robijaša. Godinama su ležali zbog pljački ili tuča. Pričali su mi nebrojeno puta kako su obijali zlatare i kako su se marisali gdje su stigli i s kim bi se dohvatili.

Pitao sam ih jednom da li su primijetili kada je nestalo ulično poštenje. Kada su počeli prilaziti s leđa, kada su počeli koristiti grliće flaša ili imitacije bejzbol palica, kada su počeli da se biju „tri na jedan“. Rekli su mi da to nikada nije bilo, ali da sada, eto, jeste.

Vrijeme ih je tome naučilo. Vrijeme koje je neko stvorio da bude ovakvo kakvo jeste nikakakvo.

Ako neće odgovarati oni koji su ubili Davida Dragičevića, zašto bi Darko Zekić odgovarao za premlaćivanje? To je start sa kojeg je Zekić krenuo. To je cilj na koji je došao.

Goran Dakić

Stavovi izneseni u kolumnama objavljenim na portalu SrpskaCafe.com pripadaju autorima i ne odražavaju nužno stav redakcije.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

LŠ: Čelsi bolji od Ajaksa, Lajpcig od Zenita

OT

Eksperti pripremaju smjernice za reformu obrazovanja u RS

OT

“Trion Tel” radi po modelu “Telemaha”

OT

Turske snage i pobunjenici preuzeli kontrolu, Kurdi se povukli

OT

Dodik: Moram razočarati one koji su očekivali cijepanje

OT

SNSD i DNS bez dogovora, sljedeće sedmice novi sastanak

OT

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više