Infopunkt

SC analizira izborne rezultate u Banjaluci: Pad SNSD-a i SDS-a, veliki rast PDP-a…


Zbog činjenice da su na nedavno održanim opštim izborima u Banjaluci najveći pad doživjele najveća vladajuća i najveća opoziciona stranka, politička previranja u najvećem gradu Republike Srpske zaslužuju posebnu pažnju.

Iako je do sada prebrojano tek nešto više od 81 odsto glasova Banjalučana, analiza SrpskaCafe-a pokazala je da je najveći pobjednik izbora, kada gledamo Banjaluku, Partija demokratskog progresa, koja trenutno ima 18 786 glasova za Narodnu skupštinu RS, a ovim tempom mogla bi rasti i do 23 hiljade glasova. Imajući u vidu da su na prethodnim opštim izborima 2014. godine osvojili svega 7 045 glasova, a što su ponovili i dvije godine kasnije na lokalnim izborima, kada su osvojili 7 199 glasova, rezultat je još impresivniji. Takođe, Banjalučani su PDP-u za Parlamentarnu skupštinu BiH “dali” 25 170 glasova na oko 90 odsto prebrojanih glasova.

Ogroman rast PDP-a

Međutim, početkom prošle godine niko nije mogao pretpostaviti takav razvoj događaja imajući u vidu da su ih tada dva od tri odbornika u gradskoj skupštini napustila te se vremenom priklonila vlasti na čelu sa SNSD-om. Posebno jer je jedan od njih aktuelni predsjednik Skupštine Banjaluka Zoran Talić, do tada prvo ime ove partije u gradu na Vrbasu, predsjednik Gradskog odbora, nosilac liste 2016. godine, najprepoznatljivije lice PDP-a te kandidat sa najviše ličnih glasova na prošlim  lokalnim izborima.

Ali onda su im se dogodili Draško Stanivuković, ali i “Pravda za Davida”, u okviru koje su građani najveće povjerenje iskazali lideru PDP-a Branislavu Borenoviću i nestranačkom kandidatu na njihovoj listi Adamu Šukalu.

Pomenuta trojka ostvarila je impresivan rezultat, a Stanivuković će u Narodnu skupštinu RS ući kao kandidat sa najviše ličnih glasova. Trenutno je na 16 459 glasova, od čega u Banjaluci 13 494 glasa, a nakon što budu prebrojani svi glasovi vrlo lako bi cifra mogla preći 20 000.

Dvojac Borenović-Šukalo bili su na listi za Parlamentarnu skupštinu BiH, te su do sada osvojili 22 134, odnosno 19 132 glasa, od čega u Banjaluci 10 395, odnosno 10 626 glasova. Brojke će im se zaustaviti na tri do četiri hiljade više od trenutnog zbira. Dok je Borenović obezbijedio ulazak u bh. Parlament, Šukala, i pored odličnog rezultata, u naredne četiri godine nećemo gledati u ulozi parlamentarca.

Može li se rezultat održati?

Dodavši na to da su na ovogodišnjim izborima imali i počasnog predsjednika Mladena Ivanića kao kandidata za jednu od dvije najznačajnije funkcije, srpskog člana Predsjedništva BiH, jasno je da su se PDP-u mnoge stvari i poklopile te da bi, ukoliko ozbiljno ne izanaliziraju razloge uspjeha te odmah ne krenu sa akcijom održavanja povjerenja tolikog broja građana, one olako mogle i da se izduvaju.

Jer, Ivanić najvjerovatnije više neće biti kandidat za bilo kakve funkcije, “Pravda za Davida” će uskoro i zvanično postati pokret te će “usisati” nedavne PDP-ove glasače koji su im povjerenje dali isključivo zbog podrške koju su Stanivuković, Borenović i Šukalo dali Davoru Dragičeviću u pokušajima da se razjasne okolnosti pod kojima je stradao njegov sin David, a odgovorni kazne. Nakon što izuzmemo pomenuta dva faktora, PDP u Banjaluci se lagano počinje svoditi na Stanivukovića, koji ima ogroman broj pristalica ali uvijek može svoj politički put potražiti i van stranačkih okvira. U takvom razvoju Borenović kao lider partije i Igor Crnadak, kao predsjednik Gradskog odbora, shvatili bi da se 25 hiljada glasova lako spuste na pet.

Dakle, PDP ima odličan temelj, najbolji od svih stranaka u Banjaluci, ali će on omogućiti dalje jačanje samo ukoliko rukovodstvo umjesto hvaljenja rezultatom shvati ključne razloge za toliki broj glasova i predano nastavi raditi, već od danas.

NDP se vratio u realne okvire

Koliko kandidati za najviše funkcije vuku ka gore i matične stranke pokazuje primjer banjalučkog NDP-a.

Ova partija je 2014. godine osvojila 5 764 glasa, da bi dvije godine kasnije, kada je Čavić bio zajednički kandidat opozicije za gradonačelnika Banjaluke, osvojila 12 323 glasa. Na nedavno završenim izborima brojka će se zaustaviti na oko sedam hiljada glasova. Imajući u vidu da je NDP najjači baš u Banjaluci, da je Čavić jedini osvojio direktan mandat, u ovoj partiji imaju dovoljno razloga za zabrinutost.

Predsjednik Gradskog odbora Krsto Jandrić se nije proslavio osvojenim brojem glasova u Banjaluci, tek oko 700, te je više glasova osvojio u ostatku izborne jedinice, prvenstveno rodnom Šipovu, a mandat u NSRS obezbijedio zahvaljujući kompenzaciji. Zbog toga se sa pravom može postaviti pitanje da li je on najbolje rješenje da bude prvi čovjek banjalučkog NDP-a. Aktuelni odbornici Saša Lazić i Mirna Savić-Banjac su, na primjer, prije dvije godine osvojili duplo više glasova u Banjaluci od predsjednika Gradskog odbora.

Rast DNS-a i SP-a

Rezultatom u Banjaluci mogu biti zadovolji i Demokratski narodni savez i Socijalistička partija. DNS će sa 7 678 glasova iz 2014, te 11 030 iz 2016, doći do 12 hiljada glasova.

Iako je banjalučki odbor prošle godine pretrpio veliki potres nakon što su ga napustili odbornici Budimir Balaban, Nenad Šibarević i Stojan Vukajlović, stranka nije pala, a na tome se najviše može zahvaliti bankaru Milanu Radoviću, koji je u Banjaluci osvojio preko pet hiljada glasova. Pretpostavlja se da je ogroman broj ličnih glasova, ljudi koji u ranijem periodu nisu povjerenje davali DNS-u.

Ono što u budućem periodu može predstavljati potencijalni problem jeste vidljiva netrpeljivost između Radovićevih i pristalica predsjednika banjalučkog Gradskog odbora Nedeljka Čubrilovića. Ukoliko uskoro ne pronađu zajednički jezik možemo očekivati nove turbulencije, slične onim iz perioda Čubrilović-Balaban sukoba, kada je predsjednik stranke Marko Pavić natjeran da “presudi”.

Rezultat u Banjaluci je održala i Socijalistička partija, čime mogu biti i više nego zadovoljni, imajući u vidu da ih je samo mjesec dana prije početka predizborne kampanje napustio poslanik Nedeljko Milaković, koji je 2014. godine jedini osvojio direktan mandat i tako omogućio ulazak pet poslanika SP-a u NSRS.

Nedostatak Milakovićević glasova nadoknadio je predsjednik Gradskog odbora SP-a Goran Selak koji je u Banjaluci osvojio oko pet hiljada glasova. Inače, SP je 2014. u najvećem gradu Srpske imao 6 586, 2016. godine 9 521, a ove godine oko 10,5 hiljada glasova.

Pad SNSD-a i SDS-a

Tako je u Banjaluci najveći pad doživjela najveća partija Srpske, Savez nezavisnih socijaldemokrata, ali i najveća opoziciona, Srpska demokratska stranka. Razlika je jedino u tome što je SDS potpuni krah doživio kada je nakon 20 875 glasova Banjalučana iz 2014. godine spao na 8 872 glasa iz 2016. godine, da bi na ovogodišnjim osvojio oko 11 000. Sa druge strane, SNSD ima već vidljiv, konstantan pad, pa je 2014. dobio 35 762, dvije godine kasnije 31 419, da bi na ovogodišnjim izborima pali na oko 28 hiljada glasova.

Da su svjesni koliko je Banjaluka bitna SNSD-u za dugoročni ostanak na vlasti, ne samo u ovom gradu već i čitavoj Srpskoj, pokazale su i izjave lidera stranke Milorada Dodika, koji neposredno nakon završetka izbora naglasio da nije zadovoljan kako je njegova stranka prošla u Banjaluci. Ne samo zbog pada SNSD-a već i zbog toga što je imao podjednak broj glasova sa Mladenom Ivanićem za Predsjedništvo BiH a posebno je nezadovoljan što je Vukota Govedarica, kandidat Saveza za pobjedu za predsjednika Srpske, imao u ovom gradu osam hiljada glasova više od Željke Cvijanović, kandidata koalicije SNSD-DNS-SP.

Pad SDS-a može se tumačiti odlaskom mnogobrojnih visokih funkcionera iz Gradskog odbora, kao što su Nenad Stevandić i Ognjen Tadić, dok je SNSD u dosta većem problemu jer im se “o glavu obijaju” stvari koje dolaze i sa republičkog nivoa, te ih građani kažnjavaju zbog sveukupne odgovornosti SNSD-a za stanje u društvu proteklih 12 godina, a ne samo za rad na lokalnom nivou. Samo dan nakon završetka izbora kritike na račun rukovodstva banjalučkog SNSD-a javno su uputili odbornici te stranke Marinko Umičević i Momčilo Antonić.

Podsjećamo, na opštim izborima održanim u nedjelju, 7. oktobra, u Banjaluci je izašlo oko 10 000 više glasača nego što je to bio slučaj na lokalnim izborima 2016, te opštim izborima 2014. godine.

US održala rezultat i bez Stevandića

Ujedinjena Srpska se na izborima prvi put pojavila 2016. godine, kada je u Banjaluci osvojila 5 808 glasova i tako obezbijedila dva mandata u gradskoj skupštini. Dvije godine kasnije brojka će se zaustaviti na oko pet hiljada glasova, što je sličan rezultat, ali sa jednom značajnom razlikom. Naime, njihov stranački predsjednik te zasigurno osoba koja može obezbijediti najviše ličnih glasova u stranci, Nenad Stevandić, bio je kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH na listi SNSD-a, te bi Ujedinjena Srpska ostvarila i bolji rezultat da se i njihov stranački šef našao na istoj listi.

SrpskaCafe/Ognjen Tešić

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Srbija potopila Hrvatsku poslije beogradskog uragana

DM

Otvoren kružni tok na Laušu

DB

Srpski piloti su bili prve kamikaze!

DB

Slovenija: Svaki deseti radnik stranac, najviše iz BiH i Srbije

DB

Zbog nevremena automobili “plivali” po Beogradu (VIDEO)

DB

Za porez na imovinu duguju 20 miliona KM, Poreska sprema kazne

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više