Infopunkt

Jedini stručnjak za velike zvijeri u BiH: Ostali medvjed, vuk i ris!


Igor Trbojević, doktor ekoloških nauka i šef akvarijuma na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, jedini je stručnjak za velike zvijeri u Bosni i Hercegovini.

On za SrpskaCafe kaže da u BiH žive tri velike zvijeri – mrki medvjed, sivi vuk i ris. U istraživanju velikih zvijeri nedavno je uvršćen i šakal koji se pojavio u sjevernom dijelu BiH.

– U velike zvijeri spadaju medvjed, vuk i ris, ali su naučnici nedavno u istraživanju ove grupe uvrstili i šakala, jer je on naprosto „okupirao“ evropski kontinent. Postoji još jedna velika zvijer, žderavac, ali njega nema u BiH. On živi na sjeveru, u hladnim krajevima, kao što su Rusija i zemlje Skandinavije – priča Igor za naš portal.

Mrki medvjed je, dodaje on, autohtona vrsta BiH i pripada dinaridsko-pindskoj populaciji mrkih medvjeda, a koji se nalaze od Alpa, preko Slovenije i Hrvatske, pa sve do Grčke i Bugarske. U Bosni i Hercegovini egzistira između 1 000 i 1 200 jedinki.

– Sivi vuk je takođe autohtona bh. vrsta. U BiH ima između 400 i 600 vukova. Lovačka udruženja tvrde da samo u RS ima 800 vukova, ali to nisu utemeljene dokazi. Ris zauzima veliku teritoriju, individualac je i ne toleriše druge risove – ističe Trbojević.

Risa ima daleko manje za razliku od ostale dvije velike karnivore, do 90 jedinki u BiH. Medvjeda, prema njegovim procjenama, ima taman, ali bi vukova trebalo da ima mnogo više. U Federaciji BiH postoji lovostaj na vuka, ali ne i u Republici Srpskoj.

– Šakal ili čagalj se u posljednjih 8-10 godina pojavio u sjevernom dijelu BiH. Pedesetih godina prošloga vijeka je rijetko i u veoma malom broju nastanjivao samo južne dijelove BiH. Na sceni je velika ekspanzija šakala u zadnjih deset godina i to zbog dugoročnog nestanka vuka u Evropi – kazao je Trbojević.

Brojnost šakala još nije precizno utvrđena, ali se pretpostavlja da ga u BiH ima do oko 600 jedinki. Broj zvijeri se utvrđuje preciznim, naučnim putem, najčešće genetičkim prebrojavanjem. Napravi se model staništa, a potom počinje istraživanje.

– Model staništa su zapravo najbolji uslovi na kojem mogu da žive zvijeri. To ne znači da one tu zaista i žive, ali stanišni rezultati pokazuju da bi mogle tu da žive. Potom se na terenu skupljaju uzorci, dlake ili izmet, i na osnovu toga se utvrđuje broj zvijeri – dodaje Trbojević.

Veliki problem naučnicima i ovdje pravi – politika. Bosna i Hercegovina nikada nije implementirala CITES, odnosno Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore. Treba napomenuti da je Bosna i Hercegovina ratifikovala CITES još 2009 godine.

– Ova konvencija je zapravo međunarodni sporazum koji reguliše i nadzire međunarodnu trgovinu divljim vrstama i osigurava da ta trgovina ne ugrožava opstanak pojedinih vrsta u prirodi. CITES je dokument na svjetskom nivou koji su potpisale sve zemlje svijete, kao i BiH, ali BiH nikada nije implementirala taj dokumernt – objašnjava Trbojević.

Zbog toga naučnici ne mogu da izvoze životinjske ili biljne vrste ili njihove dijelove na dalja genetička istraživanja, a problem sa ovim dokumentom je i daleko praktičniji, jer zbog njega nijedan grad u BiH ne može da otvorio zoološki vrt!

– To predstavlja veliki problem i lovcima, jer ne mogu da izvezu lovačke trofeje. Radio sam sa svim lovačkim udruženjima u BiH. U RS postoje 143 lovačke organizacije i 80 odsto njih imaju problem sa ovim papirom. Zašto? Najveći broj onih koji odstrijele medvjeda su stranci, a to je skup sport i košta od 5 000 do 20 000 maraka. Oni dođu, plate, odstrijele medvjeda i – kuda će s njim? Moraju da ga iznose ilegalno – rekao je Trbojević.

Najskuplji medvjed koji je odstrijeljen u Hrvatskoj plaćen je 24 000 evra i bio je težak 394 kilograma. Kod medvjeda je, dodaje on, krzno trofej. Strani lovci donose najveći profit BiH, a taj profit bi mogao biti još i veći da je implementiran CITES.

– Sarajevo želi da centralna kancelarija bude u Sarajevu, a Banjaluka se s tim, naravno, ne slaže. I jedni i drugi se bore za pare. Rješenje je veoma jednostavno, ali se treba držati dogovora, a ne u zadnjem trenutku odustati od svega, kao što je nedavno bio slučaj. Nema mnogo smisla da lovci iz Republike Srpske plaćaju CITES dokumenta Federalnoj kancelariji CITES-a, kao ni obrnuto. Jedini mi u Evropi imamo problem s tim. Naučnici imaju problem, jer ne mogu da pošalju uzorke za genetičku analizu van BiH i to će sutra biti veliki problem kad budemo pred EU vratima – kaže Trbojević.

Goran Dakić

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

Velika pobjeda: Vječni pomen na Živojina Mišića

OT

Parastos za 109 ubijenih Srba u Bjelovcu

OT

Aerodrom u Litvaniji krasi jelka sa bizarnim ukrasima (FOTO)

DM

Željeznice Republike Srpske: Redovna godišnja promjena reda vožnje

DM

Fotografija koja je izazvala burnu raspravu na društvenim mrežama

DM

EU donirala pet terenskih motornih vozila vrijednih 150 000 evra

DM

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više