Izdvajamo

Dan porodične sreće i harmonije


Božić je dar nad darovima, dan u kojem se otkrilo ono što je jedino novo pod suncem.

Bog nas i sva ljudska pokoljenja uči da se ne odvajamo jedni od drugih, nego da jedni drugima bremena nosimo, da ljubimo jedni druge, pomažemo slabe i siromašne i bratski dijelimo dobra, riječi su kojima je patrijarh srpski Irinej opisao najradosniji hrišćanski praznik Božić.

Rimokatolička (zapadna) crkva, kao i neke pravoslavne crkve, koje koriste novi kalendar, obilježavaju Božić 25. decembra. Međutim, istočne crkve koje koriste Julijanski kalendar slave ovaj praznik 7. januara. Božić je u mnogim državama svijeta vjerski, ali i državni praznik.

Među najznačajnijim običajima koji su karakteristični za ovaj praznik su polaganje badnjaka, posipanje podova slamom, kvocanje i pijukanje, pravljenje česnice, položajnik…

Velikom prazniku prethodi i velika priprema oličena u četrdesetodnevnom božićnom postu. Badnje veče i Božić tradicionalno se proslavljaju porodično, a prigodnim ukrašavanjem kuće u duhu ovog velikog praznika dodatno se naglašava svečana atmosfera.

O Božiću ljudi se, umjesto uobičajenog pozdrava, pozdravljaju sa “Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi”.

Nekada su domaćice sa posebnom ljubavlju ukrašavale svoje domove i tako ga pripremale za dan Hristovog rođenja, a umjesto jelke, tradicionalno je kićen veliki Badnjak i to najčešće suvim voćem, šišarkama, bombonama uvijenim u ukrasni šareni papir i ostalim prigodnim ukrasima, a djeca su se posebno radovala Božić Bati koji im je donosio poklone.

Mnogi običaji danas su prilagođeni savremenom načinu života. Interesantno je da je za večeru pripreman neparan broj posnih jela, što, kako se vjerovalo, ima veze sa kultom predaka. Trpeza je spuštana na pod jer se smatralo da će tako biti najbliža dušama pokojnika. Zato je večera proticala u miru i tišini, a ako je i bilo posvađanih ukućana, na Badnji dan se moraju obavezno pomiriti.

Običaj je da domaćin na Badnji dan odlazi da siječe badnjak, najčešće je to hrastovo drvce, da bi ga te večeri unio u kuću i time označio početak božićnih praznika. Na Badnji dan se ništa ne iznosi iz kuće i jedu se posna jela. Sa ovim danom već počinje božićno slavlje. Postoji vjerovanje da se na ovaj dan nije dobro svađati, kao ni pozajmljivati tuđe stvari.

Jelovnik za Badnje veče se gotovo nikada ne mijenja. Dok je domaćin u šumi i siječe badnjak, domaćica mijesi badnjački kolač, badnjačku pogaču bez kvasca, česnicu, koja se za vrijeme večeri lomi, a ne siječe. Od jela na stolu, pored hljeba i soli, treba da se nađe i riba pržena na ulju, kiseli kupus, rezanci s orasima, turšija, med, vino i prebranac. Svaki dio ove praznične posne trpeze ima svoju simboliku.

Uoči Božića slamom se posipa pod u kući, čime se dom pretvara u onu pećinu vitlejemsku, u kojoj se rodio Hristos, i u kojoj se prostirala slama radi ležanja stoke. U seoskim kućama slama na podu leži i po tri dana, a u gradovima ova je simbolika svedena na rukohvat slame koja se postavlja uz badnjak.

Na dan Božića hrišćani ustaju veoma rano i idu na jutarnju liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza. Običaj je i da cijeli dan na stolu bude pšenica u koju je usađena svijeća. Ovo prirodno zelenilo ukras je božićnog stola, a simbolično predstavlja umiranje i ponovno rađanje prirode, te u hrišćanskoj vjeri blagoslov ljetine.

Tog dana ljudi praznuju u svom domu, a poslije ručka odlaze da čestitaju Božić rodbini i prijateljima. Koledanje ili čestitarenje nekada se činilo pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a običaj je bio da domaćini darivaju čestitare.

Pravoslavni vjernici drugi dan proslavljaju Sabor presvete Bogorodice, a treći dan Božića se obilježava kao praznik Svetog Stefana, prvomučenika koji je bio kamenovan zbog svoje vjere.

Simboli Božića
Badnjak

To je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan rano ujutro siječe i donosi pred kuću. Uveče, uoči Božića, badnjak se presijeca i zajedno sa slamom unosi u kuću. Badnjak simbolički predstavlja drvo koje su pastiri donijeli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio.

Slama

Poslije badnjaka, u kuću se unosi slama, koja se posipa po cijeloj kući. Prema narodnom vjerovanju, slama se unosi zato što je i Hristos rođen na slami.

Posna večera

Kada se unesu badnjak i slama, ukućani sjedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela.

Položajnik

Položajnikom se naziva lice koje na Božić prvo uđe u kuću. Obično je to muška osoba ili muško dijete. On čestita domaćinima Božić i blagosiljanjem poželi ukućanima zdravlje i uspješnu godinu. Simbolički predstavlja one mudrace koji su pratili zvijezdu sa istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Domaćica poslije toga posluži položajnika i daruje ga nekim prikladnim poklonom. On je čovjek koji na Božić, i za cijelu narednu godinu, donosi sreću u kuću.

Česnica

Ona se smatra izuzetno važnim obrednim kolačom. Rano ujutro na Božić domaćica zamijesi tijesto od kojeg peče pogaču koja se zove česnica. U nju se stavlja metalni novčić, odozgo se bode grančicom badnjaka i ta česnica ima ulogu slavskog kolača na Božić. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto, gdje je već postavljen božićni ručak. Česnica se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Onaj ko dobije dio česnice u kojoj je novčić, po narodnom vjerovanju, biće srećan cijele godine. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sjedaju za trpezu.

Svečani ručak

Prvog dana Božića se ne odlazi nigdje iz kuće, već porodica na okupu uživa u ručku i toploj porodičnoj atmosferi. Božićni ručak je prvi mrsni objed poslije dugog posta i uvijek je bogat i raznovrstan, ali ga obilježavaju dva neizostavna elementa: česnica i pečenica. Ručak je najsvečaniji trenutak Božića. Božićna trpeza, po narodnom shvatanju, morala je biti puna i obilna. Pravilo je bilo da se o Božiću svi ukućani dobro najedu i napiju.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Suđenje za pokušaj ubistva Vladimira Kovačevića: Čolić se ujutro vratio na mjesto zločina

OT

Građevinska mašina pala na kuću u Beogradu

DM

Kriju li društvene mreže istinu o ubistvu Davida Dragičevića?

AP

IT-evci sa Pala omogućili sigurnu kupovinu polovnih automobila širom BiH

OT

Pao dogovor: Dodik, Čović i Izetbegović usaglasili principe o formiranju vlasti u BiH

DM

“Pravda za Davida”: Kažnjeni samo oni koji traže istinu i pravdu!

DM

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više