Infopunkt

SC o kandidatima za UNESKO – Nevesinjskoj olimpijadi i uzgoju lipicanera


Branje trave ive na Ozrenu uvršćeno je krajem novembra prošle godine na Uneskovu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Branje trave ive je treći „element“ u BiH, nakon Zmijanjskog veza i Konjičkog drvorezbarstva, koji se našao na UNESKO-voj listi, a tokom ove godine biće kandidovana još dva – Nevesinjska olimpijada i uzgoj lipicanera.

Prvi podaci o Nevesinjskoj olimpijadi datiraju iz 1886. godine. Postoje tvrdnje da se ona organizovala još i ranije, ali to nije potvrđeno. Na prvu olimpijadu su došli i predstavnici Zemaljske vlade iz Sarajeva i oni su uručivali podsticaje za oplemenjivanje rasnih konja.

Autor monografije o Nevesinjskoj olimpijadi Dragan Grahovac za SrpskaCafe kaže da je ova manifestacija taj naziv dobila tek 1960. godine, a do tada je to bio događaj u čijem su centru bile konjske trke.

– Trke su se neprekidno održavale. Mala pauza je napravljena tek tokom Prvog svjetskog rata. Pored konjskih trka organizovano je takmičenje u bacanju kamena s ramena, potezanju konopca, penjanju uz stub koji je namazan lojem, skok u dalj – ističe Grahovac.

Najposjećenija olimpijada održana je 1978. godine kada je u Nevesinju bilo više od 30 000 posjetilaca. Grahovac kaže da je to manifestacija sa najdužom tradicijom u Hercegovini i da se broj stanovnika u Nevesinju svakog avgusta utrostruči.

– Za olimpijadu se vezuju mnoge zanimljivosti. Jedan učesnik je 1978. godine dopješačio iz Sarajeva u Nevesinje da bi se trkao. Najstariji pobjednik u trkama imao je više od 80 godina. Najteži čovjek koji se takmičio je Nikola Dubajić iz Apatina sa 230 kilograma. Višestruki pobjednik u konjskim trkama Zekan je sa vojskom preživio najteže bitke u Drugom svjetskom ratu – kazao je Grahovac.

Najteža disciplina na olimpijadi je, bez sumnje, skakanje na ovčiji ili koziji mijeh. Grahovac kaže da mnogima probijanje mijeha izgleda kao mačiji kašalj, ali to nije tako.

– Da bi se probio naduvani mijeh potrebna je izuzetna vještina. Samo rijetki to i uspiju, pa sudije uglavnom ocjenjuju najuzbudljivije skokove. Oni neoprezniji često završe sa razbijenom glavom ili lomom ruke ili noge, a to govori dovoljno o tome koliko je ovo zapravo teška disciplina – rekao je Grahovac.

Međunarodnu nominaciju uzgoja konja lipicanera na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine pokrenula je Slovenija, a u tom projektu učestvuju i BiH, Slovačka, Mađarska, Hrvatska i Italija.

Lipicaneri su svjetski poznata rasa slovenačkih konja. Nastali su krajem 16. vijeka, a osnovu za uzgoj lipicanera dali su planinski, španski, napolitanski i arapski konji. Zbog naglašene ljepote lipicaneri se uglavnom koriste za parade i svečane trenutke.

U bivšoj Jugoslaviji postojale su četiri ergele lipicanera – u Prnjavoru, Đakovu, Lipiku i u Lipicama. Prnjavorska ergela “Vučijak” danas je jedina ergela lipicanera u BiH. “Vučijak” trenutno broji 103 grla, a direktor ove ergele Miroslav Milanković za SrpskaCafe kaže da će taj broj rasti.

Miroslav Milanković

– Za lipicanere je i te kako bitno da se nađu na toj listi, jer bi to značilo njihov opstanak. Lipicaneri su među najstarijom rasom konja i oni su danas ugroženi. U svijetu ih ima tek oko osam hiljada – istakao je Milanković.

Prva grla u ovu ergelu, dodaje on, stigla su 1946. godine. Neki od konja su bili iz narodnog uzgoja, a prvi pastuv Napolitano bio je zarobljen u ratu.

– Od 1946. godine ergela “Vučijak” prošla je kroz razne reorganizacije. Bilo je i dobrih i loših vremena, ali je vrijeme da opet postane ono što je bila u staroj Јugoslaviji. Lipicaneri su prinčevi među konjima – ističe Milanković.

On dodaje da njihov uzgoj nije težak, jer su lipicaneri skromne životinje. Ne traže mnogo, ali zato mnogo daju.

– Lipicaneri su uzgajani sredinom 16. vijeka za Bečki dvor. Tada je nadvojvoda Karlo osnovao ergelu u Lipicama. Njihov hod je specifičan, baš kao i njihova sposobnost za dresiranje. Lako uče i poslušni su. Poznati su po labuđem vratu i visokom hodu prednjih nogu – kazao je Milanković.

Goran Dakić

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Kup Radivoja Koraća: Partizan ili Crvena zvezda?

DM

Monika Ponjavić: U susret Oskaru – Crni pripadnik KKK

SA

Rukometaši Borca ovjerili četvrtfinale Čelendž kupa

SA

Minhen: Protesti protiv NATO-a

SA

Rusija: Urušila se zgrada univerziteta

SA

Brčko: Banke duplo naplaćuju troškove obrade kredita

SA

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više