Izdvajamo

14. februar: Sveti Trifun protiv Svetog Valentina!


Svakog 14. februara ista priča… Jedni samo Svetog Trifuna priznaju za “srpskog”, drugima je Sveti Valentin “baš kul” i interesantan, a trećima je jedino bitno da se danas dobro provedu. Ipak, o svetiteljima zbog kojih je nastala čitava prepirka, kao i o tome kako je došlo do toga da dan zaljubljenih i praznik vina “padnu” u isti dan, većina zapravo malo zna.

Jedno je sigurno, najviše profitiraju trgovci i ugostitelji kojima nije mnogo trebalo pa da romantiku spoje sa dobrim vinom i pronađu način da na današnji praznik dobro zarade.

Na ovaj dan, 14. februar, “zgurala” su se dva svetitelja, jedan koji kod Srba ima veoma dugu tradiciju i poštuje se vijekovima, i drugi, noviji koji je posredstvom medija postao globalni fenomen i van hrišćanskih zemalja.

Može li Sveti Trifun da se zaljubi, a Sveti Valentin da se napije?

Prvo, riječ je o dva potuno različita sveca koje poštuju i pravoslavna i katolička crkva. Sveti Trifun kao zaštitnik vinogradara i vinara, nikako ne može biti zamjena za Svetog Valentina, kao ni obrnuto. Katolička crkva proslavlja Svetog Trifuna, ali 10. novembra. Sa druge strane, pravoslavna crkva Svetog Valentina sjeća se 12. avgusta. Ipak, tada na Dan zaljubljenih niko ni ne pomisli, zato što je Valentinovo 14. februara postalo globalan fenomen.

Sveti Trifun je živio u 3. vijeku nove ere u Maloj Aziji. Legenda kaže da je imao čudotvorni dar liječenja i da je njime uspio da “od zlog duha” izliječi kćerku rimskog cara Gordija. Bogate carske darove razdijelio je siromašnima i do kraja života živio kao skromni čuvar gusaka. U vrijeme velikog progona odbio je da se odrekne Hrista zbog čega je ubijen 250. godine na današnji dan.

Negdje u to vrijeme živeo je i Sveti Valentin. On je život posvetio tajnom vjenčavanju vojnika, kojima je bilo zabranjeno zasnivanje porodice, sa njihovim izabranicama. Zbog ove pomoći zaljubljenim parovima, Valentinu je 269. godine odsječena glava. Legenda kaže da je, prije smrti, Valentin poslao oproštajno pismo slijepoj tamničarevoj kćerki za dobrotu koju mu je pokazala dok je bio u tamnici. Djevojka je, kada je primila pismo, progledala. I tako su muškarci svojim “draganama” počeli da šalju poruke, a ljubav je dobila svoj zvanični dan.

Sveti Valentin je postao pokrovitelj zaljubljenih u 14. vijeku i to prvo u Engleskoj i Francuskoj. Postoje mišljenja da je dan ovog svetitelja zapravo zamenio kult boginje Junone, koja je slavljena istog dana i bila u starom Rimu zaštitnica porodice i braka, zbog čega se tada ženama poklanjalo cvijeće.

Sa druge strane, Sveti Trifun se vijekovima slavi na prostorima gdje žive Srbi. Zapisi o ovome pronalaze se još u 16. vijeku. Njega slave mnogi esnafi, a u prvom redu gostioničari i vinogradari jer je riječ o “zaštitniku vina i vinove loze”. Kažu, dobre kafedžije tog dana besplatno toče vino gostima.

Postoji verovanje, da će godina biti rodna ako na Trifundan pada snijeg ili kiša. Ako je vreme lijepo, čeka nas sušna godina. Poslije ovog dana zima polako počinje da popušta, to Sv. Trifun na svoj praznik pobode u zemlju ugarak i snijeg počne da se topi.

I šta danas slaviti?

Zahvaljujući Holivudu i dobrom marketingu, Dan zaljubljenih postao je globalni fenomen, a poklanjanje bombonjera, srca i drugih prigodnih poklona voljenoj osobi vremenom je zahvatilo i naše područje.

Ipak, ima i onih koji još uvijek za praznik “priznaju” samo Svetog Trifuna.

U koju god grupu da spadate, imamo savjet za vas: Zagrlite nekog koga volite… Otvorite flašu nekog dobrog vina … I uživajte u životu!

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

LŠ: Poraz šampiona na startu, Valensija iznenadila Čelzi

GC

CIK tzv. Kosova: Nema glasanja sa srpskim dokumentima

GC

Zahvaljujući porezu na igre na sreću milionska povećanja budžeta Srpske

GC

Više od milion koverata pristiglo za nagradnu igru “10 računa izbroji”

GC

Stravično: Pregazio ga automobil koji je popravljao

GC

Predstava “Ko to tamo peva” baleta Narodnog pozorišta Beograd u Banjaluci

GC

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više