Globus

Evropskoj uniji nedostaje 3,8 miliona radnika


Evropskoj uniji nedostaje 3 800 000 radnika, najviše medicinskog osoblja, radnika metalske struke, kao i osoblja na području informativnih tehnologija.


Ovo su pokazali podaci statističke službe Eurostat. Manjak stručnjaka i radnika u EU je u naglom porastu i to 27 odsto samo u poređenju s 2016. godinom, kada je u 28 zemalja Unije bilo nepopunjeno tri miliona radnih mjesta.

Najveća nestašica radne snage u Njemačkoj

Najviše, 1,2 miliona srednje i visokokvalifikovanih radnika traži Njemačka u kojoj će od januara 2020. stupiti na snagu pojednostavljeno odobravanje šestomjesečnih viza za one koji žele posao. Ta mjera se odnosi na bezmalo sve zemlje izvan EU, uključujući Zapadni Balkan. Naravno, posao će bez ikakvih prepreka odmah dobiti državljani članica Evropske unije.

Uz Njemačku, najviše novih radnika traže Velika Britanija, i to 851 000, Češka 271 000, Holandija 256 000, Poljska 156 000, Belgija 149 000. Znatan broj nepopunjenih bitnih radnih mjesta imaju i Austrija 126 000, Španija 125 000, dok Švedska traži 103 000, a Mađarska 87 000 stručnjaka i kvalifikovanih radnika.

– Preduzeća u EU imaju sve više muke da nađu radnike s odgovarajućom stručnošću, a sve veći je paradoks da obrazovani mladi iz zemalja Unije ne uspijevaju da nađu posao – navodi se u analizi Eurostata.

Jedna od najvećih kompanija za regrutovanje radne snage na Zapadu, “Menpauer”, navodi da je potraga za radnim mjestima stalno u porastu i da sad 45 odsto kompanija u EU ističu da nisu u stanju da nađu profile zaposlenih s odgovarajućom stručnošću.

Ali šta to traže evropske i najmoćnije svjetske privrede da bi mogle da nastave proizvodnju koja ima tražnju na tržištu?

“Menpauer” objašnjava da se u ključnim svjetskim ekonomijama događaju bitne promjene i da nove tehnologije, a posebno vještačka inteligencija, osjetno osvajaju prostor automatizacije, tako da se uskoro može očekivati i da takva tehnologija zamijeni ljude na mnogim radnim mjestima.

Potraga za stručnjacima i za potrebe kompanija obučenim radnicima, međutim, još će potrajati, pored ostalog i zbog jenjavanja nataliteta naročito u Evropi.

“Menpauer” ističe da raste tražnja naročito za kvalifikovanim radnicima i to najviše električarima, variocima, mehaničarima, kao i valjano obučenim prodavcima, inženjerima, stručnjacima za automobile i tehnolozima svih profila.

Digitalizacija traži nove stručne profile

Najveći nedostatak stručnjaka i radnika je u ekonomiji Njemačke, najmoćnijoj u Evropi, a kad je reč o informatičarima, čak i njemački jezik se stavlja u stranu i važno je samo da se dobro vlada engleskim.

Vodeća njemačka industrijska savezna država Baden-Virtemberg i njen centar Štutgart su najviše pogođeni nedostatkom radne snage, jer tamošnja preduzeća traže više 200 000 stručnjaka i kvalifikovanih radnika.

Prema procjenama njemačke vlade, starenje stanovništva će u Njemačkoj do 2030. izazvati manjak radne snage od osam odsto, a digitalizacija industrije traži nove stručne profile i potraga za novim kadrovima uzrokuje i novu konkurenciju.

U njemačkoj industriji se trenutno veoma traže fakultetski obrazovani inženjeri, informatičari, matematičari, stručnjaci za sajber bezbjednost i zaštitu, kao i eksperti za vještačku inteligenciju.

Njemačkom društvu su takođe potrebni vaspitači u dječjim centrima i domovima za stare ljude, bolničari, kuvari, ugostiteljski radnici i pomoćno osoblje.

Traženi su i vozači i magacioneri, a nužno je da ovi i pređašnji profili zaposlenih imaju potvrdu o položenom B1 kursu njemačkog jezika, uz obavezu da, kad počnu da rade, nastave da uče da bi stekli više znanje B2.

Da bi zaposleni dobio državno uvJerenje o dobrom znanju njemačkog, potrebno je da položi visoki kurs C1. Mjere njemačke vlade imaju za cilj da omoguće zapošljavanje i bar dijela imigranata, naročito njih približno 200 000 koji su zatražili politički azil.

Agencije

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Holandija djelimično kriva za smrt 350 Srebreničana

SA

Toplotni talas i požari u Izraelu (VIDEO)

SA

Crvena lista ugroženih vrsta sve duža

DB

“Vori v zakone”: Kako izgleda današnja ruska mafija?

DB

Kratki spoj u ruskoj nuklearki, radijacija u normali

DB

Ne može na čelo MMF-a zbog “pogrešnog pasoša”?

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više