Društvo

Godišnjica Kutiljerovog plana: Izetbegovićeva prevara izazvala rat

Na današnji dan 1992. godine postavljeni su temelji Kutiljerovog plana za BiH, koji je predviđao njenu kantonizaciju i nezavisnost – plan su prihvatili Srbi i Hrvati, a tadašnje muslimansko rukovodstvo ga je prvo potpisalo, a potom odbacilo.

Srpsko prihvatanje tog plana je istorijski značajno jer potpuno negira navodnu srpsku krivicu za rat u BiH i tvrdnje da su Srbi započeli sukobe jer su, navodno, htjeli da ruše BiH i uspostave “veliku Srbiju”.

Lisabonski pregovori, koje je inicirala Evropska unija, a koje je vodio portugalski diplomata Žoze Kutiljero, pokrenuti su kako bi bili spriječeni sukobi u BiH i pronađeno kompromisno rješenje.

Tokom razgovora, 21. i 22. februara, evropski predstavnici su dali svim stranama ugovor sa tri osnovne tačke prema kojima bi BiH bila nezavisna i sastavljena od tri nacionalna kantona, a Sarajevo bi imalo eksteritorijalni status.

Srpska i hrvatska strana, koju su predvodili Radovan Karadžić i Mate Boban, prihvatila je te principe. Tako ostaje zbilježeno da je srpska strana prihvatila nezavisnost BiH prije ijednog ispaljenog metka u BiH u zamjenu za teritorijalnu autonomiju.

Samo je muslimanska strana imala primjedbu, i to na drugu tačku sporazuma, koja se odnosila na kantone.

Prema brojnim svjedočenjima, kako samog Kutiljera, tako i drugih aktera, računajući Aliju Izetbegovića, Harisa Silajdžića i Rusmira Mahmutčehajića, koji su predvodili delegaciju SDA, evropski predstavnici su objasnili da je riječ o kompromisu.

Muslimanskoj delegaciji, odnosno delegaciji SDA, objašnjeno je da dva naroda, Srbi i Hrvati, imaju uslov za nezavisnost i da im se mora izaći u susret, ali da se izlazi u susret i muslimanima jer i Srbi i Hrvati prihvataju novu državu.

Muslimanska strana je prihvatila taj plan 18. marta, ali ga je Alija Izetbegović nakon toga, u osvit sukoba, odbacio.

Dejtonski mirovni sporazum, potpisan četiri godine kasnije, mnogo je nepovoljniji, prije svega za Bošnjake, u odnosu na Kutiljerov plan, ali su ga njihovi predstavnici ipak prihvatili.

Prethodno su Izetbegović i vrh SDA odbacili sporazum Karadžić-Filipović, koji je predviđao ostanak BiH u skraćenoj Jugoslaviji, i to bez unutrašnjih granica u BiH. Izetbegović je bio jedan od inicijatora ovog sporazuma, sa kojim se saglasio i Beograd.

Tadašnju muslimansku stranu zastupali su Muhamed Filipović i Adil Zulfikarpašić, a sa srpske strane u pregovorima su učestvovali Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić.

Čim je dogovor predstavljen javnosti, vrh SDA ga je odbacio.

Muslimanska strana je nakon odbijanja ta dva sporazuma odbacila još dva mirovna plana: Vens-Ovenov i Oven-Stoltenbergov.

Ove istorijske činjenice, potpisi i svjedočanstva, jasno lociraju krivca za ratne strahote koje su uslijedile i ukazuju da su vrh SDA i njen lider Alija Izetbegović počinili zločin protiv mira.

Izetbegović je to i javno priznao u prijeratnom parlamentu BiH, izjavivši da će “žrtvovati mir za suverenu i nezavisnu BiH”. Tako je i učinio.

Žoze Kutiljero je u Hagu, na suđenju Radovanu Karadžiću, direktno optužio Aliju Izetbegovića i njegovu stranku da su minirali Lisabonski sporazum, te da su ga obmanuli, prihvatajući, pa povlačeći potpis, te da je takvo ponašanje izazvalo rat.

Srna

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Pašalić: Budućnost poljoprivrede je u sistemima za navodnjavanje

M D

Prognoza: Stiže pad temperature i pljuskovi

M D

Program “Banjalučkog ljeta” tokom avgusta: Od plesa do festivala

M D

Stanivuković: Istražiti Đajićevo trošenje novca

M D

Račić: Peleta ima dovoljno za domaće tržište

M D

Požar u rejonu Bijele gore sve bliži selima

M D

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više