Miljenko Jergović
Miljenko Jergović
Kultura

Jergović za SC: Mitovi i legende su nam progutali prošlost


Naš problem s prošlošću sastoji se uglavnom u tome što se ne bavimo onim što se stvarno jednom dogodilo, nego onim u što smo sebe uvjerili da se dogodilo. Stoga, mi nemamo istoriju, kao što je imaju ozbiljni i veliki narodi, nego imamo mitove i legende koji su onda smjernice za našu budućnost.

Rekao je ovo u intervjuu za SrpskaCafe Miljenko Jergović, jedan od najčitanijih pisaca na prostorima bivše Jugoslavije, a kojeg ćemo u Banjaluci ugostiti u narednim danima.

Na pitanje da li smo zarobljenici prošlosti ili joj se nedovoljno vraćamo, Jergović kaže da je naš najveći problem upravo to što su nam mitovi i legende progutali budućnost.

– Nije toliki problem što vjerujemo u srednjevjekovne mitove i legende, one o robovanju pod Turcima i o austrougarskoj okupaciji. Nije problem čak ni u tome što vjerujemo u mitove i legende o Drugom svjetskom ratu, s kojima se stavljamo na suprotnu stranu od one na kojoj je civilizovani ostatak Europe. Naš najveći problem je što su nam mitovi i legende progutali čak i istoriju onoga što smo sami preko vlastite kože doživjeli, recimo ratova iz devedesetih godina. Kada sve ovo govorim, ne pravim razliku, niti je vidim između načina na koji sebe percipiraju Hrvati ili Srbi, Bošnjaci, Makedonci, Albanci… Dakle, narodi koji su živjeli u mitološkoj i bajkovitoj Jugoslaviji, te se nakon Jugoslavije nisu uspjeli prilagoditi na život u stvarnosti.

o Vaše kolumne su dragocjen svjetionik kroz, srećom, još uvijek bogatu ponudu. Kako uspijevate da, pored pisanja, iščitate toliki fundus?

– Uglavnom i ne radim ništa drugo osim što čitam. Možda nešto malo vremena pišem. Sve drugo mi je odavno prestalo biti interesantno. U prolazu posmatram ljude, prisluškujem ih i čudim im se. Pa pobjegnem kući da čitam.

o Roman “Sabo je stao” je bilo jedno od vaših otkrića široj publici. Kako bi ga danas ocijenili, kao usamljeni eksces ili nekako drugačije?

– Oto Horvat ozbiljan je pisac. Mađar, a piše na srpskom jeziku i pripada srpskoj književnosti, te književnostima na ovdašnjim međusobno razumljivim jezicima. Živi uglavnom u Italiji, dakle, u svojevrsnoj izmještenosti i iskorijenjenosti, ali to ga čini još upućenijim na ono iz čega je iskorijenjen. On je predstavnik cijele jedne književne i umjetničke generacije, koja se tiho, ali suvereno javlja u posljednjih petnaestak godina, a potekla je iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Njeni predstavnici žive u dijaspori ili izvan svojih zavičaja, regionalno su, evropski ili svjetski afirmisani, ali su istovremeno veoma vezani na lokalne teme i za biotop iz kojeg su potekli. Pišući, slikajući i snimajući priče iz lokalnog bosanskog, srpskog, slovenačkog, hrvatskog podneblja, oni postaju ozbiljni i važni umjetnici u nekim drugim kulturama, ponekad i jezicima.

o Da li li biste mogli istaći još nekog sličnog autora?

– Primjer toga je, recimo, jedan od najznačajnijih njemačkih pisaca danas, Saša Stanišić. Rodom i djetinjstvom iz Višegrada, Bosanac kompleksnog porijekla, po mnogo čemu Jugoslaven i tipični emigrant, on je i pravi Nijemac i dograditelj velike i moćne njemačke kulture i književnosti. Istovremeno je i stvaralac, granitelj lokalne kulture i književnosti, kako god je odredili: bosanskom, jugoslovenskom, balkanskom, srpskom, bošnjačkom, hrvatskom… Svaki atribut koji vam na um padne ispravan je, jer Saša Stanišić ne samo da svim tim kulturama pripada, nego njegova književnost na njih utiče preko svakog čitaoca koji njegove knjige čita. Inače, ja sam uvjeren da pisci ovih međusobno razumljivih jezika istovremeno i pripadaju svim pojedinačnim kulturama i književnostima tih jezika. Ili jasnije rečeno: Krleža je srpski pisac, kao što je Crnjanski hrvatski pisac. Dovoljan je jedan srpski čitalac na kojeg Krleža izvrši uticaj i jedan hrvatski na kojeg je uticao Crnjanski, pa da bude tako. Tako je sa svim književnostima i kulturama između kojih nije potreban prevodilac. Spominjem Sašu Stanišića, ali bih mogao spomenuti bilo kojeg od barem dvadeset umjetnika i pisaca koji igraju sličnu ulogu.

Miljenko Jergović
Miljenko Jergović

o Kako vam izgleda ovogodišnji izbor za NIN-ovu nagradu, pošast ili sredstvo koje skreće pažnju javnosti na knjigu?

– Ninova nagrada je, u to nema nikakve sumnje, daleko najvažnija književna nagrada na prostorima zajedničkih jezika. Njen žiri katkad pogodi, a katkad i promaši. Ove je godine pogodio. Vladimir Tabašević pisac je tri romana koje bi vrijedilo u tišini i miru, jednog za drugim, pročitati, jer on je pisac ovoga doba i epohe, na način na koji su Kiš, Kovač ili Pekić bili pisci jedne od prethodnih epoha. Njegova pojava važna je i trebalo bi je pozdraviti, ali neka pretpostavka za to bude čitanje. Prečesto se počelo događati da se slavi nešto što se nije ni čitalo. Srećom, Ninova nagrada je u tom pogledu vrlo djelatna, pa ljudi čitaju ono što je njome nagrađeno.

o Internet polako pobjeđuje TV, kao što je ona nekada savladala radio, a nas zanima gdje je u svemu tome pisana riječ?

– Tekst je tekst, knjiga je knjiga. Isto je bilo i prije dvije hiljade godina i danas. Oduvijek se govorilo da je knjiga nečim ugrožena. Danas je to web, juče je bila televizija, prekjuče film, zakjuče cirkus, varijete, teatar, opera… U prirodi književnosti i knjige kao medija je da funkcionišu u prilikama permanentne ugroženosti. A za web kad pitate, mislim da bi se na kraju moglo dogoditi da web pretjeranom otvorenošću i haotičnošću uništi sam sebe. Sve češće mi se događa da me web podsjeća na unutrašnju stranu vrata u javnim muškim nužnicima, po kojoj neiživljena muškadija odvajkada ispisuje prostakluke, nastojeći skandalizovati one kojima će se kasnije prisrati. Jesu li i ženski nužnici takvi? Nemam pojma, morao bih provjeriti. I sve te gadarije potpisuju ljudi koji se ne usuđuju potpisati. Anonimnost ubija smisao iskaza. Iz anonimnosti se ne misli, iz anonimnosti se samo vrši velika nužda. To je problem weba. Nadam se da će gospodari virtuelnog kosmosa na vrijeme postati svjesni toga.

Nebojša Ristić/SrpskaCafe.com

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


loading...

Možda vas zanima

FS Srbije želi na klupi Radomira Antića!

GC

BiH jedina država koja neće imati delegaciju u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope

GC

Repertoar bioskopa Cineplexx Palas od 27. juna

DB

Direktor Medicinske škole platama oštetio budžet!?

AP

Legendarni Bata Živojinović dobija ulicu u Beogradu

DM

Ekstremna vrućina stiže u Evropu, hoće li pasti junski temperaturni rekordi?

DM

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više