Globus

Kako je greška u prevodu najavila novi Hladni rat?

Prije tačno jedne decenije održan je susret ruskog ministra spoljnih poslovaj Sergeja Lavrova i tadašnje državne sekretarke SADj Hilari Klintonj kada su pritisli čuveno “crveno dugme”, čime su zvanično, umjesto početka nuklearnog rata koji to dugme simbolično predstavlja, “resetovali” bilateralne odnose i ozvaničili prijateljstvo Rusije i SAD.

Malo ko je tada znao da će Amerikanci greškom u prevodu riječi “reset” na ruski, a koja je pisala na žutoj kutiji sa crvenim dugmetom, naslutiti dalje događaje. Naime, pisalo je “peregruzka” umjesto “perezagruzka”, tako da je promenjeno značenje u “preopteretiti” umjesto “resetovati”. Zapravo, to je oblikovalo razvoj bilateralnih odnosa te dve zemlje u narednih deset godina.

Iako su riječi Hilari Klinton, koje su potom uslijedile, tada djelovale kao dovitljiva opaska sa ciljem da se ublaži neprijatnost zbog pravopisne greške, danas uopšte ne djeluju smiješno.

– Dugo smo tragali za pravom riječju na ruskom jeziku. Mislite li da smo je pronašli – upitala je tada Klintonova, predajući kutiju Lavrovu, na šta je on rekao da je u pitanju pogrešna riječ koja označava “preopterećenje”, a ne “resetovanje”.

Međutim, ubrzo je uslijedio i sljedeći odgovor Klintonove.

– Nećemo dozvoliti da nam to uradite – odgovorila je ona tada.

Ali upravo se to i dogodilo, i to samo deset godina kasnije. Odnosi Rusije i SAD postali su više nego preopterećeni, a najveće posljedice te “preopterećenosti” trpi ostatak sijveta, smatra stručnjak za SAD Mihail Sineljnikov Orišak.

– Problem je što je Amerika od pamtivijeka voljela da kontroliše sve procese koji se odvijaju na čitavoj planeti. Rusija, iako ranije nije bila protiv toga da Amerika bude ta koja vodi glavnu riječ, danas, nakon mnogih različitih događaja, više ne može da sjedi skrštenih ruku zbog čega je i “resetovanje” odnosa preraslo u njihovo “preopterećenje” – ističe on.

Orišak tvrdi i da za to nije samo kriv establišment koji je obilježio američku u rusku političku scenu minulih deset godina, već činjenica da je postalo jasno da Rusija više ne može da opstaje kao država, a da ne realizuje sopstvene nacionalne interese, uslijed čega je Moskva i aktivizovala svoju spoljnopolitičku djelatnost.

– Kada jedna zemlja izvrši uticaj na neku drugu državu, slabi uticaj nekih drugih sila koji je tu ranije bio prisutan, što je i logično. Upravo je to Amerikancima zasmetalo, zbog čega je Vašington preduzeo sve kako bi Rusiju vratio na pređašnje stanje. Odnosi između ljudi su jedno, a odnosi između zemalja su nešto sasvim drugo – ukazuje Orišak.

On navodi i da će se politika ograničavanja i obuzdavanja nastaviti i u budućnosti, kao i da još nije ni nastupila ta “eskalacija” napetosti u odnosima Rusije i SAD.

– Ako Rusija zaista i nastoji da se suprotstavi SAD, tačnije da odbrani sopstvene nacionalne interese, imajući u vidu da Rusija nikada nije imala cilj da se bukvalno suprotstavi Americi, onda će morati da izgradi apsolutno nov unutrašnji finanisjko-ekonomski sistem. To je prioritet – jer bez toga Rusija se nikada neće moći naći u istoj ravni sa Amerikom – ističe Orišak.

Postavlja se, međutim, pitanje čemu nas uči istorija, a Orišak kaže da, ako ničem drugom, onda makar tome da termini “vjera” i “idealizacija” u makropolitici ne postoje.

– Nigdje na svijetu početkom devedesetih godina prošlog vijeka nije postojalo mjesto gdje su se prema Americi odnosili sa većim pijetetom kao što je to bio slučaj u Sovjetskom Savezu. Međutim, za taj preokret nije kriva samo takozvana ruska propaganda, već i potezi Vašingtona. Iako danas živimo u svijetu u kojem više nema te komunističke “prijetnje”, Amerika nastavlja da se ponaša kao da je ima – zaključuje Orišak.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Medvedev: Zapad odavno želi da uništi Rusiju

BS

Savjet austrijskog ministarstva: Sastružite ostatke sa tanjira

BS

Počinje isplata julskih penzija

JG

Još dva broda sa poljoprivrednim proizvodima isplovila iz ukrajinskih luka

JG

Lista najboljih na svijetu: Banjalučki Univerzitet napredovao za 178 mjesta

BS

Znače li niže cijene goriva i niže cijene životnih namirnica?

BS

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više