Infopunkt

SC arhiva: U skladištima UIO-a „leži“ 11 miliona KM!


U skladištima Uprave za indirektno oporezivanje BiH leži roba vrijedna 11 miliona KM, a među najzanimljivijim zaplijenjenim predmetima mogu se pronaći i komadi skupocjenog nakita, satovi i druge vrijednosti!

Riječ je, uglavnom, o robi koju su oduzeli službenici Uprave, ali i drugih agencija, Granične policije BiH ili policijske uprave, zbog carinskog prekršaja.

– Kada se radi o akciznoj vrsti robe, koju oduzme neka od agencija, ona to dostavi UIO-u, a potom mi pokrećemo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Sve prekršaje, pa tako i, carinske, riješavaju nadležni sudovi. Roba koju oduzmemo ima karakter privremeno oduzete te se sa njom ne može postupati do konačne odluke suda u svakom pojedinačnom predmetu. Sud odlučuje da li će roba da se proda, uništi ili nešto treće – ističe za portal SrpskaCafe portparol UIO-a Ratko Kovačević.

100 aukcija godišnje

Kada je u pitanju lako kvarljiva roba, ističe naš sagovornik, službenici UIO-a prvo provjeravaju njihov rok trajanja.

– U slučaju da određenoj vrsti robe ističe rok, a prije okončanja postupka pred nadležnim sudom, takva roba se prodaje. Novac koji se dobije od prodaje deponira se na poseban račun a onda se čeka konačna odluka suda. Ukoliko se roba oduzima taj novac se uplaćuje na jedinstveni račun koji ide u raspodjelu sa svim ostalim prihodima, a ako bi sud eventualno donio odluku da se roba vraća, onda se novac proslijeđuje onome od koga je roba oduzeta – pojašnjava Kovačević.

Ratko Kovačević

U ovom trenutku, vrijednost robe koja se nalazi u skladištima, kaže on, procijenjena je na nešto više od 11 miliona KM.

– Od toga, oko sedam miliona KM je pravosnažno oduzeta roba, dok je nešto preko tri miliona KM vrijednost robe koja je privremeno oduzeta, te još traju postupci pred nadležnim sudovima. UIO svake godine organizuje oko 100 aukcija i direktnih prodaja, gdje se praktično izlaže roba za koju su stvoreni uslovi za prodaju. Okvirno, unazad nekoliko godina, vrijednost robe koja se na godišnjem nivou proda jeste oko 250 000 KM. Isto tako, nešto više od 200 000 KM vrijednosti robe godišnje se uništi – kaže za SrpskaCafe Kovačević.

Uništava se roba za koju nije moguće izvršiti prodaju, a najčešće je riječ o falsifikatima određenih robnih marki.

– Falsifikat je roba koja se ne može javno izložiti prodaji, zbog zaštite prava industrijskog vlasništva. Takođe, vrlo često se uništava i akcizna roba, cigarete, alkohol i slično. Uglavnom se radi o robi za koju nema nikakvih posebnih dokaza o porijeklu niti da li su ispoštovani svi zakonski uslovi za proizvodnju. Iz tog razloga se takva roba uništava – kaže naš sagovornik.

U ovom trenutku u skladištu se nalaze ogromne količine duvana, kojeg, za razliku od cigareta, najčešće mogu izložiti prodaji.

Lijekovi u dječijim kolicima

– Sud nam je već jednom dao zeleno svjetlo da prodamo određeni duvan, iako je to akcizna vrsta robe. To je sušeni duvan koji može biti dalje prerađivan u procesu proizvodnje, te ga zbog toga ne bi trebalo uništavati, naročito jer je riječ o velikim količinama – ističe Kovačević.

Roba, za koju su stvoreni uslovi da se uništi, uništava se kod firmi koje su adekvatne za taj posao, i to pod carinskim nadzorom.

– Na primjer, u deponiji u Ramićima imali smo uništavanje velikih količina alkohola. U zavisnosti gdje se roba nalazi, u kojem regionalnom centru Uprave, robu uništavaju adekvatna komunalna preduzeća, a naši službenici su obavezni prisustvovati kako se ne bi desila ikakva zloupotreba – ističe naš sagovornik.

U skladištima se, kaže on, najvećim dijelom nalazi akcizna roba.

– Pored akcizne, najčešće su oduzimani i određeni tekstilni proizvodi, garderoba, velika količina obuće, kozmetika, parfemi i slično. Uglavnom je riječ o falsifikatima, tako da takva vrsta robe ne može ići u prodaju nego u uništenje – ističe Kovačević.

Fotografije u galeriji nisu nastale u glavnom, već sporednom skladištu UIO-a u Banjaluci

Često dolazi i do pokušaja nezakonitog uvoza određenih lijekova kao što su vijagra, kamagra i sično.

– Bilo je raznih načina i pokušaja šverca tih proizvoda. Određene količine pronalažene su u dječijim ruksacima koji se drže na zadnjim sjedištima. Takođe, oduzima se određena roba koja se naručuje putem interneta. Jasno je propisano šta se može naručiti putem interneta, neka velika količina lijekova ne može! Za takvu robu morate imati uvjerenje ljekara, recept, nalaz, dokaz da vam je takva vrsta medikamenata potrebna – zaključio je Kovačević.

2 000 automobila u zakonskom vakumu

U skladištima UIO BiH nalazi se i preko 3 200 oduzetih vozila, od kojih su neka tu i preko 14 godina! Zahvaljujući nemaru nadležnih institucija, koje nikako da odluče šta raditi sa neupotrebljivim vozilima, godišnje se nepotrebno izdvaja milion KM za njihovo čuvanje!

Falsifikati svjetskih brendova

Veliki dio zaplijenjene robe predstavlja falsifikate svjetskih brendova, a u prepoznavanju mnogi namuče i same stručnjake.

– Neki od falsifikata su znali biti potpuno amaterski, gdje su i naši službenici vrlo lako mogli da ih „provale“. Ali ima i onih gdje i ovlaštene firme za uvoz takve robe tek na osnovu najsitnijih detalja mogu reći da li je riječ o falsifikatu ili nije. Ako jeste, cijeli postupak dalje preuzimaju te ovlaštene firme pred nadležnim sudom. Do tada, mi robu držimo pod carinskim nadzorom i smatramo je privremeno oduzetom, dok sud ne donese konačnu odluku – kaže Kovačević.

SrpskaCafe/Ognjen Tešić

(Napomena: Tekst je izvorno objavljen na portalu SrpskaCafe 16. juna 2017. godine. Reobjavljen je bez naknadnih intervencija autora)

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

“Kombi kamikaza” sa 52 migranta probio barijeru na granici

DM

Ambasadorka BiH u Češkoj nema fakultetsku diplomu

OT

Ukinuta jedina autobuska linija iz Srebrenice i Bratunca do Banjaluke

OT

U četvrtak neradni dan, 24 godine od Dejtonskog sporazuma

OT

Šarović najavio deblokadu Parlamenta BiH, hitna sjednica u srijedu

OT

Švedska vratila Komšićeva pisma protiv Handkea jer nisu bila na engleskom

OT

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više