Art

Da li je ovo najkontroverznija pjesma svih vremena?


Džez umjetnica Bili Holidej pjesmu “Strange Fruit” snimila je 20. aprila 1939. godine, a BBC je 80 godina kasnije objasnio zašto se ta numera može smatrati najšokantnijom svih vremena.


Bili Holidej ušla u studio sa osmočlanim orkestrom kako bi snimila svoju verziju “Strange Fruit”. Ova stravična pjesma o užasima linčovanja na američkom jugu, ne samo da je bila najveći hit Bili Holidej, već je postala jedna od najuticajnijih pjesama 20. veka, koja nam i danas govori o rasnom nasilju, ističe novinarka BBC-a Aida Amoako.

Numera koju je “Tajm magazin” 1999. godine proglasio pjesmom vijeka, prvobitno se zvala “Bitter Fruit” i napisao ju je učitelj Ejbel Miropol, užasnut fotografijama linčovanja na američkom jugu.

– Napisao sam “Strange Fruit” zato što mrzim linčovanje, mrzim nepravdu, i mrzim ljude koji ga održavaju – objasnio je Miropol u jednom intervjuu 1971. godine.

Pjesma je 1938. godine ponuđena Bili Holidej koja je zajedno sa svojim pratiocem na klaviru Sonijem Vajtom i aranžerom Denijem Mendelsonom radila tri nedjelje na njoj, prije premijernog izvođenja u njujorškom kafeu Society.

– Prvi put kad sam je otpjevala mislila sam da je to bila greška. Nije bilo čak ni blagog aplauza kad sam završila. Onda je jedna osoba počela nervozno da tapše, i odjednom su svi tapšali – napisala je Holidej u svojoj autobiografiji.

Kako je pjesma postala dio njenog nastupa, Holidej se suočavala sa različitim reakcijama, od suza, do napuštanja koncerta i rasističkih provokacija. Radio stanice, kako u Americi tako i u drugim zemljama svijeta, odbijale su da emituju “Strange Fruit”, a njena izdavačka kuća “Kolumbija rekords” nije htjela da je snimi.

Pjesma je, međutim, odmah po objavljivanju ostavila dubok trag u američkom društvu. Iako nije bila prva popularna tema koja se bavila rasnim pitanjima, “Strange Fruit” se izdvajala po svom eksplicitnom sadržaju i istovremenom komercijalnom uspjehu.

Aktivisti su pjesmu poslali američkim kongresmenima kako bi podstakli na usvajanje zakona kojim bi se zabranilo linčovanje, a s vremenom je postala antirasistička himna.

– Linčovanje je postalo neka vrsta metafore i u tom smislu je pjesma u narednim decenijama postala više metaforička nego bukvalna – objasnio je pisac Dejvid Margolik.

Mnogi muzičari su je obradili, ali se izdvaja verzija Nine Simon iz 1965. čije je dijelove Kanje Vest koristio u svojoj pesmi “Blood on the leaves” iz 2013. godine.

– “Strage Fruit” je 2002. godine uvrštena u Nacionalni registar značajnih izdanja Kongresne biblioteke SAD. Njena sposobnost da šokira nikada nije izbledjela, i već decenijama inspiriše muzičare da pjevaju o nepravdi sa iskrenošću i svješću da pjesma može biti vanvremenski podsticaj za društvene promene – podvukla je novinarka BBC-a Aida Amoako.

BBC

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

“Miljenica” osvojila najviše Evropskih filmskih nagrada EFA

DM

Deep Purple održao nezaboravan koncert u krcatoj Areni

DM

Urban&4 imaju novu pjesmu: Objavljen je “Div” (AUDIO)

DB

Handke: Više volim poruke mržnje nego pitanja o Miloševiću

DM

Nobelovac Peter Handke napunio 77 godina: Književni genije i srpski prijatelj

OT

Snoop Dogg ima novi album: Ovo od njega niko nije očekivao

DM

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više