Izdvajamo

Ko je nadležan: Animalni otpad – tempirana bomba Srpske! (VIDEO)


Objekti i službe, koje bi na propisan način uništavali životinjska trupla i nusproizvode u Republici Srpskoj, ne postoje. Iako je država dužna da kontroliše zbrinjavanje animalnog otpada, ova oblast je potpuno neriješena, a od odgovornosti svi bježe.

U Ministarstvu poljoprivrede Republike Srspke nije bilo nadležne osobe koja bi odgovorila na novinarska pitanja, a svu ogovornost prebacili su na Veterinarski institut “Vaso Butozan”. Iz Instituta su nam, međutim, kratko poručili da oni nisu nadležni za ovaj problem, već resorno Ministarstvo. Zato u banjalučkom Centru za poljoprivredu i razvoj sela nisu imali problem da stanu pred kameru Elta televizije i pričaju o ovoj temi.

– U gradu Banjaluka smo konstatovali da nemamo ni sanitarnu klaonicu, ni organizovane klaonice koje razdužuju klaonički otpad, da zbog toga što nemamo odlagališta, otpad koji je po odluci DEPOT-a mnogo skuplji od komunalnog, dovodimo do pozicije da se on odlaže i miješa u kontejnerima sa komunalnim otpadom – izjavio je Draško Ilić, direktor Centra za razvoj sela Banjaluka.

I dok nadležni prebacuju odgovornost sa jednih na druge i bježe od problema, pojedinci sami nalaze prelazna rješenja. Direktor Zemljoradničke zadruge “Livač” iz Alekasandrovca, Draženko Budimir, ističe da već godinama imaju sagrađeno biogasno postrojenje, u kojem proizvode struju, i koje služi za propisno zbrinjavanje stajskog gnojiva i ostalog otpada.

– Mi trenutno imamo jedno prelazo rješenje i koje zadovoljava određene kriterijume i pravilnike. Njaveći dio otpada na našoj farmi mi obrađujemo na ekološki način preko našeg biogansog postrojenja i proizvodimo energiju, a za animalni otpad imamo posebna odlagališta na koja vršimo odlaganje tog otpada – potvrdio je Draženko Budimir, direktor Zemljoradničke zadruge “Livač” Aleksandrovac.

U Inspektoratu Srpske podsjećaju da su nusproizvodi životinjskog porijekla sve ono što nastaje prilikom klanja životinja, sav otpad usljed uginuća i sprovođenja mjera prilikom bolesti. Tvrde i da u Srpskoj postoji usklađena legislativa koja je na snazi u EU. Priznaju da konačno rješenje nemamo, ali imamo prelazno.

– Znači, dok god ne budemo imali objekte za spaljivanje, odnosno preradu i iskorištavanje nusproizvoda, mi ćemo pričati o prelaznim rješenjima, a to su gradske deponije gdje se takvi proizvodi zbrinjavaju. Znači, imamo javne grobnice koje su opštine dužne da izgrade – rekla je za Elta HD Ljiljana Gojić, glavni republički veterinarski inspektor.

Najveći problem predstavljaju bačena trupla ili nusproizvodi koje nesavjesni pojedinci odlažu u prirodu, gdje je teško utvrditi počinioca, kao i uzrok uginuća, što je posebno važno zbog potencijalne opasnosti od širenja zaraze. U Srpskoj se i ne zna tačna prosječna količina otpada u toku godine.

– Mislim da postoji velika opasnost da ćemo kontaminirati zemljište i naše vode, a svakako ugroziti i sam vazduh i sve to može dovesti do ozbiljnih posljedica i mislim da je ovo ozbiljan problem kojim treba da se bavi resorno ministarstvo i svi oni kojima bi zdravlje čovjeka i životinja trebalo biti na prvom mjestu – mišljenja je Draško Ilić, direktor Centra za razvoj sela Banjaluka.

Postoje i neka ograničenja kada su ovakvi problemi u pitanju.

– Ne mogu fizička lica i da vrše prevoz ovog otpada, to je veliki problem, jer na nivou EU postoje odgovarajuće službe koje se bave prevozom animalnog otpada, jer znamo da životinjski otpad iz industrije može biti izvor različitih oboljenja, tako da nije preporučljivo da fizička lica u neodgovarajućim prevoznim sredstvima prevoze taj otpad – objašnjava Draženko Budimir, direktor Zemljoradničke zadruge “Livač” Aleksandrovac.

Tone životinjskog otpada završi u rijekama ili na divljim deponijama što predstavlja opasnost za zdravlje ljudi i drugih životinja. Tone zavše i na deponiji u Ramićima koja nikako nije predviđena za tu vrstu otpada. Najviše životnjskih leševa završi na Manjači gdje je nekada postojalo stočno groblje. To nikako nije rješenje, jer ptice i druge životinje raznose leševe. Zato sjverozapad Srpske već godinama nazivaju tempiranom bombom za izbijanje zaraza.

– Mi prilikom redovnih kontrola kontrolišemo da li se taj otpad zbrinjava na adekvatan način. Javne grobnice su pod našim nadzorom i imaju oređena pravila kako se zbrinjava da ne bi došlo do ugrožavanja životne sredine posebno kad su u pitanju zarazne bolesti. Znači, to je isključivo u nadležnosti inspektora – kaže Gojićeva.

Upućeni tvrde da bi za Republiku Srpsku najbolje bilo da se izgradi samo jedan objekat, odnosno spalionica u koju bi se dovozio sav animalni otpad i samo tako bi bili sigurni da se moguća zaraza neće proširiti i zaraziti ljude.

Elta HD

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

U SAD-u primjetan “vakcinacijski” turizam

GC

Nakon novih službenih automobila, posebno se naručuju zatamnjena stakla

GC

U Srpskoj 97 novozaraženih, preminule tri оsоbe

GC

Rafalna pucnjava na kafić u Prijedoru

GC

Crna Gora blizu potpunog zaključavanja

GC

Maska u kafanama je obavezna, skida se samo dok se jede i pije

GC

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više