Zdravlje

Koliko su Srbi hipohondri?


“Guglao sam, mislim da je ozbiljno”. Sa ovim riječima, prije nego što kažu dobar dan u ordinaciju doktora Bratislava Mandića iz Studentske poliklinike u Nišu, uđe barem trećina od ukupnog broja pacijenata.

– Većina ljudi misli da je hipohondrija zastupljena samo kod starijih ljudi, a zapravo su i mladi u Srbiji hipohondri – kaže doktor Mandić.

On dodaje da je internet napravio novi problem.

– Dodatni problem je napravio internet jer sada imamo pojavu sajber hipohondrije, pa nam u ordinaciju dolaze studenti sa već utvrđenom dijagnozom koju su jednostavno izguglali. Po pravilu, na internetu su našli da je to što oni imaju – smrtonosno, čak iako se radio o običnoj kijavici – govori Mandić.

I kod ostalih ljekara po Srbiji godišnje uđe više od milion hipohondara, pokazuju podaci agencije Eurostat o zdravstvenim navikama građana Srbije, ali i Evrope.

Svjetski dan zdravlja, 7. april, Srbija dočekuje kao evropska zemlja sa najviše hipohondara, poslije Danske.

Šta je utvrdilo istraživanje?

Čak 1,1 milion Srba, odnosno 15,5 odsto stanovnika zemlje, kod ljekara opšte prakse ide deset i više puta godišnje, što je Srbiju svrstalo na drugo mjesto u Evropi.

Prema podacima Eurostata iz publikacije pod nazivom “Koliko često idete kod ljekara?”, veći hipohondri od Srba u Evropi su samo Danci. Čak 28,6 odsto stanovnika te zemlje ide kod ljekara opšte prakse više od deset puta godišnje.

U izvještaju Eurostata piše da hipohondrije nema kad je riječ o zubarima, jer 66 odsto građana Srbije nikada nije otišlo kod zubara.

Hipohondrija – bolest ili prevencija?

Tanja Lazić je, kako kaže, prošle godine otišla kod ljekara barem 35 puta.

– Boljela me je glava 24 sata dnevno, čak i dok spavam, nisam mogla ni da jedem ni da pijem. Od ljekara opšte prakse do neurologa, preko psihijatra, tražila sam odgovor tri mjeseca. Zapravo, odmah su mi rekli da imam upalu sinusa, ali sam ja bila ubijeđena da je u pitanju nešto mnogo ozbiljnije. Čak i kada sam popila terapiju, bol nije prestao, pa sam nastavila da idem privatno na snimke glave. To se produžilo na još nekoliko mjeseci. Ispostavilo se da je sve u redu, ali ja i dalje idem jednom mjesečno privatno na skener. Ne mogu da objasnim zašto – govori ova žena.

Hipohondrija je ipak, psihički poremećaj, a doktor Mandić apeluje na građane da je ne uzimaju olako.

Ispoljava se u neprestanoj usredsređenosti osobe na svoje fizičko zdravlje, bez objektivne zasnovanosti. Hipohondri u velikom broju slučajeva misle da imaju određenu fizičku bolest, iako ona ne postoji.

Povezuje se da emocionalnom nepismenošću (aleksitimijom), kada osoba ne prepoznaje emocije i ne razlikuje normalne reakcije tijela i neprijatne i vrlo intenzivne emocije.

Tijelo u tim situacijama fiziološki reaguje pripremom za akciju, što se odražava na sve organe u tijelu – srce, disanje, krvotok, pritisak, nivo šećera, kiseonika i ugljen-dioksida, mišićni tonus, rad unutrašnjih organa, žlijezda sa spoljašnjim i unutrašnjim lučenjem, mozga…

Procjenjuje se da hipohondriju ima od jedan do sedam odsto svjetskog stanovništva.

– Jako je bitno da ljekar opšte prakse procijeni kada je pacijent hipohondar koji zahtijeva dodatnu pomoć. Sljedeći korak je psihijatrijsko liječenje – objašnjava Mandić.

Tanji su lekari nekoliko puta savjetovali da potraži pomoć psihijatra, ali ona i dalje oklijeva.

– Svjesna sam da se ne osjećam dobro, ali je jako teško napraviti taj korak kada si ubijeđen da nešto nije u redu. Nadam se da ću ipak otići – rekla je ona.

Kako je u drugim zemljama Evrope?

Čak 38 odsto stanovnika Evropske unije otišlo je kod ljekara jednom ili dva puta u prethodnih 12 mjeseci, a učestalost odlaska kod ljekara opšte prakse veća je kod žena nego kod muškaraca.

Tako je i kad su u pitanju odlasci kog zubara i hirurga.

Prema podacima Eurostata o tome koliki procenat stanovništva nikad nije bio kod ljekara prednjače Grci, jer čak 60,5 odsto njih kod ljekara ne ide nijednom godišnje.

Slijede ih Makedonci sa 58,3 odsto onih koji izbjegavaju ljekare, zatim Bugari sa 52,4 procenata, Rumuni sa 42,9 odsto i Šveđani sa 36,4 procenata onih koji ne idu kod ljekara.

Šta je gore – ići stalno ili nikada?

Istraživanje je pokazalo i drugu stranu zdravstvenih navika građana Srbije. Tako se ispostavilo da je čak 30 odsto građana odgovorilo da nikada ne ide kod ljekara.

Doktor Mandić kaže da mu ne smetaju toliko pacijenti koji uplašeni dođu u dnevnu ambulantu zbog i najmanje sitnice.

– Hipohondri nam svakako prave redove u čekaonici i zahtijevaju dodatnu njegu. Ali kada znate da veliki broj ljudi u Srbiji uopšte ne odlazi kod ljekara ni kada im nije dobro, a kamo li preventivno, onda neopravdana zabrinutost za zdravlje u manjoj mjeri i nije toliko loša pojava. Hipohondrija, ipak, nije smiješna ili zanimljiva stvar, već može da preraste u bolest – zaključuje doktor Mandić.

BBC

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Hodajte bosi, zdravo je

SA

Zašto je potrebno jesti jaja?

SA

Popodnevna drijemka smanjuje rizik od srčanog udara

GC

Da li je nam stvarno je potrebno osam čaša vode dnevno?

DB

Kako aditivi utiču na zdravlje?

SA

Koje tegobe ne smijete ignorisati?

GC

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više