Globus

Tzv. Kosovo je posljednja politička bitka Angele Merkel


U sukobu tzv. Kosova i Srbije u igri je i spoljnopolitička ostavština Angele Merkel ali i stabilnost Evrope i budućnost zapadnog savezništva.

Rekao je ovo Bodo Veber, viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije, transatlantskog istraživačkog centra sa sjedištem u Berlinu, te podseća za Dojče vele da je u pregovorima između tzv. Kosova i Srbije o sveobuhvatnom sporazumu, pokrenutim 2012. baš na inicijativu kancelarke Merkel, od početka godine uočljiva velika američka diplomatska ofanziva.

Viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije, transatlantskog istraživačkog centra sa sjedištem u Berlinu, podsjeća da je u pregovorima između tzv. Kosova i Srbije o sveobuhvatnom sporazumu, pokrenutim 2012. baš na inicijativu kancelarke Merkel, od početka godine uočljiva velika američka diplomatska ofanziva.

Veber ističe da je u pozadini tih pregovora ideja o razmjeni teritorija, ali uz podsjećanje da do sada niko nije saopštio jasan plan. Takođe, kaže Veber protiv te ideje su se izjasnili prije svega njemačka vlada i kancelarka, što je naišlo na nerazumijevanje njenih zagovornika.

Ta ideja, taj prijedlog je zapravo nešto sasvim drugo od onoga što prikazuju njegovi zagovarači: to je užasan savez dvojice balkanskih vođa sa šeficom diplomatije EU i nepredvidljivom Trampovom administracijom. To je savez koji pervertira politički dijalog i osnovne principe decenija Zapadne stabilizacije i demokratizacije zapadnog Balkana, smatra Veber.

– Poslije rata na tzv. Kosovu, upravo je Beograd odbio bilo kakav kompromis utemeljen na stvarnosti, uključujući i plan izaslanika UN Matija Ahtisaarija, koji je Priština bila primorana da sprovede unilateralno, u okvirima ustavnog poretka današnje (tzv.) Republike Kosovo – kaže Veber.

On dodaje da je tek godinama kasnije, kancelarka Merkel bila ta koja je za rješavanje blokiranog sukoba oko statusa iskoristila stremljenje Beograda ka EU – povezujući pristupanje Srbije s priznavanjem realnosti o gubitku tzv. Kosova.

– Ona je tako uz podršku Velike Britanije i SAD postigla istorijski napredak. U Sporazumu iz aprila 2013. Beograd je faktički priznao (tzv.) Kosovo. Tadašnji premijer Srbije Ivica Dačić je javno govorio da su se politika i društvo čitavu deceniju lagali da je (tzv.) Kosovo još uvijek dio Srbije – ističe on.

Iako EU tada nije izričito odredila cilj dijaloga, obema stranama je bilo jasno da to znači potpunu normalizaciju odnosa, uključujući i uzajamno priznavanje. Na to su upućivale i izjave Angele Merkel i tadašnjeg ministra spoljnih poslova Gida Vestervelea – da je vrijeme promjena granica na Balkanu završeno, nastavlja dalje Veber.

On smatra i da su zbog toga novi, “tajni” pregovori, zapravo drastičan politički korak unazad, dok svi akteri imaju različite motive. Srbija, prema njegovim riječima želi da iskoristi trenutnu političku slabost EU, kako bi izvukla više od onoga što je to bilo moguće u ranije dogovorenim uskim okvirima dijaloga. Takođe, želi i da skrene pažnju sa aktuelnih domaćih političkih problema.

Tzv. Kosovo, s druge strane, je protiv volje svih kosovskih albanskih stranaka privatizovalo pregovore u vidu Tačija, jer se on nada da će izbjeći prijeteću optužnicu Specijalnog suda EU za ratne zločine na kraju rata na tzv. Kosovu, smatra Veber.

Kada je riječ o Federiki Mogerini, dodaje on, “njen nedostatak kapaciteta kao pregovaračice je dijalog doveo u egzistencijalnu krizu. Ona očajnički pokušava da svoj neuspjeh pretvori u uspješnu priču, tako što svoju besprincipijelnost – u ovom dijalogu uzdiže kao princip. Njen zajednički imenitelj s Trampovom administracijom, u ovoj neobičnoj osovini Brisel-Vašington, leži u odustajanju od zapadnih liberalno-demokratskih principa u korist postizanja dogovora u smislu ‘svaki dogovor je dobar dogovor”.

Stoga, on smatra da bi potencijalne posljedice sporazuma o razmjeni teritorija, “naknadne zapadne legitimizacije etno-teritorijalnog principa tri decenije od početka balkanskih ratova”, bile bi razorne: “Egzodus Srba, koji većinom žive na jugu Kosova, bio bi neizbježan. Poslije toga bi uslijedili oružani sukobi između većinskog srpskog stanovništva i kosovskih Albanaca na sjevernom dijelu tzv. Kosova. Uslijedila bi etno-nacionalistička destabilizacija cijelog regiona, od Bosne i Hercegovine do Sjeverne Makedonije. Proces pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU bio bi na duže vrijeme zaleđen.”

Za kancelarku Merkel, trenutni razvoj događaja predstavlja neku vrstu posljednje spoljnopolitičke i evropskopolitičke bitke, smatra ovaj analitičar i dodaje da su se i unutar EU protiv te ideje najjasnije izjasnili Merkel i njen socijaldemokratski ministar spoljnih poslova Haiko Mas.

– Taj stav dijeli velika većina država članica EU, uključujući i one poput Španije i Slovačke, koje nisu priznale (tzv.) Kosovo. Međutim, one se za sada skrivaju iza Njemačke, nadajući se vodećoj ulozi kancelarke. Čini se da Angela Merkel trenutno oklijeva da na kraju svoje ere započne ovu bitku za svoje političko nasljeđe – kaže on.

Veber potom ističe da bi Merkelova, kako bi se spriječila sporazum o razmjeni teritorija s njegovim dalekosežnim posljedicama, kancelarka morala ponovo preuzeti ulogu evropskog vođe u ovom političkom dijalogu.

– Beogradu i Prištini mora jasno dati do znanja da bi u slučaju potpisivanja sporazuma o razmjeni teritorija, zbog prijetnje miru i demokratiji na zapadnom Balkanu, za Berlin to moglo značiti potkopavanje izgleda za članstvo u EU za obe zemlje i to na duži rok – kaže on.

Osim toga, dodaje, Berlin bi trebalo da okupi druge članice EU u inicijativi za resetovanje pregovora i vraćanje izvornim okvirima dijaloga.

– Treba sačekati i vidjeti da li će samit Zapadnog Balkana u kancelarkinoj kancelariji, koji su Merkel i francuski predsjednik Makron zakazali za 29. aprila, biti prvi korak u tom smijeru – zaključuje Bodo Veber.

DW

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

U kontraofanzivi libijskih snaga ubijena četiri Haftarova vojnika

GC

Opet gori u Francuskoj: Jak požar nedaleko od Versaja (VIDEO)

GC

Objavljena fotografija bombaša sa Šri Lanke

GC

Nova hapšenja zbog ubistva Krunića: Uhapšena braća Armin i Nermin Ćulum

GC

Uhapšena srpska organizovana kriminalna grupa u Beču

GC

Klupko se odmotava: Uhapšeni Baldo i Milanović, za Đukanovićem se još traga

DM

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više