Društvo

Doživotna kazna zatvora u Srpskoj biće predmet ozbiljne analize (VIDEO)


Uvođenje kazne doživotnog zatvora u Republici Srpskoj, po ugledu na Srbiju, biće predmet ozbiljne analize, tvrdi ministar pravde Anton Kasipović.


Kako je rekao, važno je čuti stručnu zajednicu i njihov stav. Podsjetio je da su u Republici Srpskoj posljednjim izmjenama Krivičnog zakonika iz 2017. godine značajno pooštrene kaznene politike.

– To su vrlo ozbiljna pitanja. Treba čuti stručnjake svakako, treba razmotriti efekte svega toga i procijeniti na kraju krajeva i mjesto eventualno usvojenih izmjena i dopuna i u Ustavnom sistemu Republike Srpske – poručio je ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović.

Advokat i potpredsjednik Narodne Skupštine Srpske Milan Petković smatra, prije svega kao roditelj i kao građanin, da počinioci najtežih krivičnih djela moraju biti najoštrije kažnjeni. Pitanje je, kako kaže, koliko je pri izradi izmjena krivičnog zakonika u Srbiji konsultovana stručna javnost.

– Slobono mogu reći da stručna javnost u Srbiji nije bila dovoljno uključena i da je vlast prihvatila taj Zakon na način da je zbog 160 hiljada potpisa te inicijative zakon i donesen. Nije urađena ni analiza zašto kazna dugotrajnog zatvora od 40 godina nije dala željene efekte, a moje mišljenje je da nisu postignuti efekti jer nije vršena prevencija – naglasio je Petković.

Šta se postiže kaznom doživotnoog zatvora?

Stručna javnost u Republici Srpskoj za sada je saglasna u jednom – nezahvalno je u ovom trenutku govoriti da li u krivični zakonik treba uvesti kaznu doživotnog zatvora ili ne.

– Što se tiče našeg Krivičnog zakonika, mi imamo kaznu dugotrajnog zatvora u rasponu od 25 do 45 godina i ona je možda dovoljna za neke oblike teških krivičnih djela, tako da nam možda nije neophodno, ali ako bude inicijative, Ministarstvo treba sprovesti i javnu i stručnu raspravu kako bi odlučili da li nam to treba ili ne – jasan je predsjednik Advokatske komore Republike Srpske Branislav Rakić.

Profesor Krivičnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu Ivanka Marković je postavila i pitanje šta se postiže kaznom doživotnoog zatvora:

– Ako pogledamo sadašnja rješenja u Krivičnom zakoniku Republike Srpske gdje imamo kaznu dugotrajnog zatvora, onda se postavlja pitanje da li bi adekvatnom primjenom takve kazne, u slučaju kada počinilac ima 30, 40 ili 50 godina, kazna doživotnog zatvora bila strožija od ove kazne. Ako je jedno od načela Krivičnog prava humanizacija krivičnog prava koja zahtijeva da se kaznom postigne resocijalizacija počinioca krivičnog djela, pitanje je u kom stepenu mi postižemo resocijalizaciju kaznom doživotnog zatvora.

Pored uvođenja kazne doživotnog zatvora, u Srbiji je uvedena još jedna izmjena – ukidanje uslovnog otpusta.

– Oni su predvidjeli jednu izmjenu u Krivičnom zakoniku u Srbiji, a to je da Sud ne može uslovno otpustiti osuđenog za najteža kriivčna djela, pa ne znam koliko je ta izmjena u skladu sa Evropskom konvencijom, jer je predviđeno da za sva djela mora biti predviđen uslovni otpust – ocijenio je Branislav Rakić.

Ostaviti mogućnost dobijanja uslovnog otpusta

Profesorica Marković smatra da, ako bismo već uvodili u Srpskoj kaznu doživotnog zatvora, u zakonu bi trebali imati i mogućnost uslovnog otpusta:

– Po principima Savjeta Evrope kada nekoga kažnjavamo takvim kaznama, mi mu moramo ostaviti mogućnost da on traži i da dobije uslovni otpust. Ukoliko se Ministarstvo pravde odluči za uvođenje jedne takve mjere, to će vjerovatno biti u skladu sa principima EU.

Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović je istakao da da su različite transformacije u pravosudnim sistemima donosile i neka druga rješenja:

– Ali ono što je za sve nas primarno jeste da prije svega zakonsko rješenje obezbjeđuje maksimalnu zaštitu visinom kazne i svakako usklađenost sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Na istu temu je govorio i advokat Milan Malešević. Prema njegovim riječima, novi zakon je Srbiji donio korak unazad kada je riječ o standardima penalne politike pravosuđa koje pretenduje pristupanju i inkorporaciju u pravne okvire EU.

– Ali direktno utiče i na druga krivična djela, za koja dosad nije bila propisana ta kazna, nego maksimalna kazna dugotrajnog zatvora koja se izriče za najteža krivična djela, zbog čega se stiče utisak da se iza “zaštite djece i nemoćnih”, u pozadini, krije nešto drugo, javnosti nepoznato. Razlika između kazne doživotnog zatvora i to bez mogućnosti uslovnog pomilovanja, što i jeste najveća “boljka” predloženih izmjena kojima se pooštrava kaznena politika i kazne dugotrajnog zatvora je ne samo u dužini, nego i u nadi. Nadi da će osuđenik, svojim ponašanjem zaslužiti da još jednom osjeti “miris slobode”. Faktički, priznaje se poraz ideje resocijalizacije i “liječenja”. Sjetimo se Brejvika iz Norveške… On će jednog dana izaći na slobodu. Da li je Srbija (ili mi) naprednija od Norveške – zapitao se Malešević.

Neophodno preventivno djelovati na uzrok

On je dodao da po njegovom skromnom mišljenju, prateći Ustav(e) i Međunarodne sporazume koji imaju supremaciju nad domaćom legislativom, nije moguće unijeti ovakvu kaznu u zakonodavstvo Srpske i BiH.

– Međutim, prema standardnim procedurama po kojima se usvajaju zakoni na nivou države i entiteta, ne bismo prvi put bili svjedoci da parlamenti, populizma i inih razloga radi, usvajaju zakone, koji će nažalost proizvoditi pravno dejstvo sve dok ih nadležni sudovi ne ospore, za što neko mora podnijeti inicijativu, što sve može biti spriječeno racionalnom raspravom stručnjaka, a ne politike i potrebe za dnevnim spin-temama, koje nas odaljavaju od izvora problema. Bez želje da se preventivno djeluje na uzrok, samo sankcionisanje posljedica je jalov posao – zaključio je Malešević.

Parlament Republike Srbije izglasao je takozvani “Tijanin zakon”, kojim se za najteža ubistva, silovanje i pedofiliju ukida maksimalna kazna zatvora od 30 do 40 godina i uvodi se doživotna kazna zatvora.

U takva teška kaznena djela u Srbiji spadaju teško ubistvo, silovanje, pedofilija, zločinačko udruženje, genocid te ratni i zločini protiv čovječnosti.

Elta TV / Srpska Cafe

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Redovno odvijanje saobraćaja

SA

Partizan uložio žalbu, oglasio se i direktor takmičenja, potom i Zvezda

DM

Obilježeno pola vijeka banjalučke Osnovne škole “Sveti Sava”

DM

“Važno je edukovati korisnike prava, ali se moraju edukovati i vlasnici prava”(VIDEO)

DM

“Orlići” surovo prizemljeni, Radunović spriječio debakl protiv Austrije

DM

Beron srušio Partizan, Crvena zvezda je novi-stari šampion Srbije!

DM

1 komentar

sasa Subota, 25.05.2019., 12:34 at 12:34 pm

Jeste da je politika ulaska u EU da se prate i uskladjuju zakonske regulative, ali da li to treba da znaci da se usvaja u ono sta mozda i nije uspravno. Rekli ste da ce Brejvik jednog dana izaci na slobodu, a ja postavljam pitanje da li je to u redu, pa koliko god Norveska bila napredna. Da li treba odrzavati nadu monstrumu koji je ubio jedno ili 70-toro djece da ce izaci na slobodu. Ja mislim da ne. Jer je to sam odlucio kad je uradio takav zlocin. Pustimo mi malo prava zlocinaca kraju, nego da razmislimo pravima zrtava gospodo iz struke. Da li ste razmislili sta je sa zrtvom i da li ona ima pravo na pomilovanje !

Odgovor

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više