Video

Pčelari širom Srpske u problemima, gubici ogromni (VIDEO)


Zbog loših vremenskih uslova, pčelari širom Srpske suočili su se sa brojnim problemima. Ista situacija je i na jugu Hercegovine. Prvo medobranje je izostalo, a pčelari kažu da su gubici ogromni. Ipak, nadaju se da pčelarska sezona nije u potpunosti propala.

Zbog obilnih padavina pčele nisu mogle u potpunosti da iskoriste ni prvu, ni drugu pašu, pa su košnice ostale prazne. Izostanak prvog medobranja suočio je pčelare sa ogromnim gubicima, koji se broje u hiljadama maraka. Prva pčelinja paša u Hercegovini, bazirana je na zanovijeti. Iako je zanovijet ove godine izuzetno procvjetala i zamedila, pčele nisu mogle da je iskoriste.

– Zanovijet je naravno prošla, da su pčele uspjele da prikupe nektar, bila bi čak i dva vrcanja, tako je dobro zamedila ove godine, bio je ogroman cvijet i čak su prinosi bili na nekim mjestima, doduše, samo jedan, dva dana i do sedam kilogramag po pčelinjem društvu za jedan dan. Poslije kiša uslijedilo je jako toplo vrijeme, i pčele je trebalo da iskoriste ovu drugu pašu, to je žalfija, međutim, temperature preko 30 stepeni, znate da cvijet tada ne luči nektar i pčelari po našim saznanjima na terenu ne hvale se sa nekim dnevnim prinosima. Oni su jako skromni – rekao je predsjednik Udruženja pčelara “Leotar” iz Trebinja Obrad Ninković.

U porodici Miljković iz sela Gomiljani kod Trebinja, tradicija bavljenja pčelarstvom stara je blizu 100 godina. Uglavnom su proizvodili za sopstvene potrebe, a posljednjih osam godina počeli su profesionalno da se bave ovim poslom. Mladi pčelar Miljko Miljković objašnjava da je loše vrijeme donijelo probleme i u njegov pčelinjak. Ipak je, kaže, optimista, pa očekuje da će do kraja sezone situacija da se popravi. Objašnjava i da je rojenje pčela takođe otežalo situaciju pčelarima, jer su neki od njih na ovoj način izgubili najbolja pčelinja društva.

– Ako imate pčelinjak, jedna trećina zajednice otprilike na pčelinjaku od 50 zajednica nekih 15-ak zajednica su te snažne zajednice koje će donijeti med, nekih 20-ak, 25 su neke prosječne, a ostalo je druga liga, koja služi za pojačavanje tih jačih zajednica. Kada izgubite tu jedinicu, tu udarnu jedinicu, ostaje neki zlatni prosjek, dakle ako bude 10 kg po košnici to je dobro na kraju ove sezone – istakao je pčelar Miljko Miljković.

Da pčelarska godina nije počela dobro, svjesni su i u trebinjskom Agrarnom fondu. S obzirom na to da su med i ostali pčelinji proizvodi među najtraženijim u trebinjskoj i banjalučkoj “Hercegovačkoj kući“, nadaju se da neće doći do njegove nestašice. S obzirom na to da je i prošla godina za pčelare počela slično kao i ova, sezona je ipak bila uspješna. Nadaju se da će tako biti i ove godine. Ipak, kažu, podrška pčelarima neće izostati. Prošle godine u cilju razvoja pčelarstva dijelili su pčelarske pakete za početnike, mini grantove, a nije, kažu, izostala ni individualna podrška za nabavku opreme i sanaciju šteta nastalih usljed prirodnih nepogoda.

– Mi pčelarima podršku dajemo i kroz otkup meda, kroz “Hercegovačku kuću”, već imamo sada dvije otvorene, imamo saradnju sa Višegradom, kroz “Višegradsku kuću”, tako da i gore šaljemo hercegovački med, tako da je to još jedan, pa možda i najbolji način podrške i uopšte poljoprivrednim proizvođačima i pčelarima, kroz organizovani otkup meda, jer mi kroz naše hercegovačke kuće godišnje otkupimo jako velike količine, koje plasiramo na tržište – naglasio je direktor Agrarnog fonda Trebinje Veselin Dutina.

Dutina kaže da će i ove godine Agrarni fond raspisati dva javna poziva za dodjelu pčelarskih paketa, biće dodijeljeni mini grantovi individualnim poljoprivrednim proizvođačima, a neće izostati podrška ni pčelarima koji su već razvili posao. Iako je još neizvijesno kako će završiti aktuelna pčelarska sezona, u trebinjskom Udruženju pčelara smatraju da ne bi trebalo da dođe do poskupljenja meda.

– Iskreno, a to je moje lično mišljenje, da neće doći do poskupljenja meda. Prošla godina je bila jako izdašna, med se kretao u maloprodaji 18 KM, neki pčelari su na veću količinu i spuštali cijenu, tako da nije realno da bude nešto veća, jer mislim da neki pčelari koji su imali malo bolje medobranje od prošle godine nisu prodali svu količinu meda, ako su držali tu cijenu u maloprodaji od 18 KM – rekao je Obrad Ninković.

Jedan od problema sa kojima se bore pčelari jeste i prisustvo lažnog meda na tržištu. Iako se patvoreni med na javnim mjestima širom BiH prodaje i kada je pčelarska godina izuzetno uspješna, situacija je osebno alarmantna za vrijeme njegove nestašice.

Ukoliko dođe do nestašice i pčelari i potrošači, u strahu su da bi količine patvorenog meda na tržištu mogle da budu još veće.

Pčelari su saglasni da samo jake inspekcijske kontrole mogu da riješe ovaj problem. Pravi med i kancerogeni invertni šećer, na kojem nesavjesni pojedinci pokušavaju brzo da zarade, potrošači veoma teško mogu da razlikuju.

– Patvoreni med je nešto drugo i to je živi otrov pun toga hidroksimetilfurfurala, koji je težak i kancerogen, recimo, to je otrov za pčelu, a sad zamislite šta je to za ljude tek – priča Miljko Miljković.

– Mi u Hercegovačkoj kući ne dopuštamo takav med, zato što radimo stroge kontrole i bilo je tu pčelara koji su pokušali da podvale, međutim, kontrola je pokazala da med ima te neke supstance koje su izvan dozvoljenih okvira i mi takav med nismo pustili na tržište, znate i sami da je prošle godine u Trebinju bila i akcija ovdje gdje su kod određenih pčelara i našli taj patvoreni med – dodao je Dutina.

Iz Udruženja pčelara apeluju da potrošači prilikom kupovine meda budu izuzetno oprezni.

– Toliko su se dobro izvještile te fabrike za pravljenje meda, da jednostavno probanjem običnim, običan kupac ne može utvrditi da li se radi o patvorenom ili pravom medu i zato je moj savjet svima, da kupuju med od poznatih i njemu provjerenih pčelara kome vjeruju – poručio je predsjednik “Leotara”.

Prema evidenciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na području Trebinja ima oko 200 registrovanih pčelara, koji imaju više od 50 društava. Upravo ovaj broj, donja je granica za dobijanje podsticaja Ministarstva. Prema nezvaničnim procjenama, ipak, smatra se da Trebinje ima više od 500 pčelara.

Elta TV

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Ognjen Kuzmić u svjesnom stanju, diše i postepeno komunicira

DM

Hag zove: Ramuš Haradinaj podnio neopozivu ostavku

DM

Promovisana marka sa motivima Banjalučke laste (VIDEO)

DM

“Zeleno svjetlo” Vitinki za preuzimanje Vitaminke

OT

Sarajevo: Ubica iz Srbije pristao na izručenje

AP

SC Lektira: Žuta „folcika“ vrntavog Fergazena

AP

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više