Društvo

Vidovdan, najsvetiji dan srpskog naroda, praznik od iskona

Akademik Matija Bećković rekao je da je Vidovdan najsvetiji dan srpskoga naroda, praznik od iskona.


Kako je naglasio, danas se u Andrićgradu nastavlja ona proslava Vidovdana kojom se završava roman na “Drini Ćuprija”, koju su prekinuli austrougarski žandari.

– Nastavljamo je u isti dan, na istom mjestu, na sastavcima dveju rijeka Drine i Rzava, na visokoj zelenoj obali gdje se okretala jagnjad na tihoj vatri, kako je tu proslavu od prije 100 godina opisao Ivo Andrić ne sluteći da opisuje i ovu današnju u Andrićgradu, njegovom imenjaku – rekao je Bećković na obilježavanju Vidovdana.

On je rekao da je Vidovdan dan kada treba da se raduje i veseli – dan kada i kukavica prestaje da kuka.

– Dan kada na sve srpske izvore izviru predanja koja traju od postanja i trajaće do sudnjeg dana. A čemu bi služila ta predanja, kosovski zavjeti, ideali, uspomene i sjećanja ako ne zbog budućih naraštaja i Vidovdana – poručio je Bećković.

Da se malo poradujemo i poveselimo

Akademik je rekao da je i prije šest vijekova bilo malo onih koji su vjerovali da će se Vidovdan slaviti i poslije 600 godina:

– Dug je spisak čega bismo sve morali da se odreknemo zbog budućnosti naše djece – od imena, pisma i jezika do pamćenja i pola. U stvari, najbolje bi bilo da nas nema. Bilo nas je u prošlosti, nema nas u sadašnjosti, a o našoj budućnosti odlučiće drugi. Dok čekamo da nam kažu ko smo, šta smo i kako ćemo se zvati, šta je naše i šta nije, predlažem da tu pauzu iskoristimo i ovdje i svuda gdje nas ima i malo se poradujemo i poveselimo, slaveći krsno ime cara Lazara.

Bećković je naveo da bi i Vidovdanska akademija i Vidovdansko besjedno slovo, trebalo da, po starom dobrom običaju, budu radost i svečanost srpskog jezika i svečana vidovdanska smotra svetaca, heroja i mučenika.

– Davno smo odložili sablje, a sada bismo mogli odložiti mobilne telefone u kojima su milioni našli svoj svijet i sklopili puzle prema svojim željama i interesima. Površnost i ravnodušnost dokopali su se najmoćnijeg oružja i spojili sa modernom tehnologijom – navodi Bećković.

On je poručio da nemaju dva svijeta, dva Sveta Vida, ni dva Vidovdana, ni dvije Kosovske bitke, ni dva cara Lazara, ni dva srpska naroda, te da je svaki dan Vidovdan, jedna godišnjica i jedna zadušnica.

– Svi Vidovdani su jedan Vidovdan. Na današnji dan prije šest vijekova car Lazar je jednom zauvijek i u ime nas odgovorio na pitanje koje nam se postavlja svaki dan – istakao je srpski pjesnik.

Car Lazar odbranio srpski najvažniji princip

Prema njegovim riječima, to pitanje ponavljaju nadajući se da odgovor cara Lazara zaboravljen.

– Car Lazar je na Vidovdan odbranio srpski najvažniji nacionalni princip. Iz tog principa nastao je Vidovdanski zavjet i Vidovdanska etika. I kad smo mi zaboravljali na taj princip, i na taj dan i zavjet, podsjećali su nas oni koji su nam baš na taj dan objavljivali ratove, slali ultimatume, donosili rezolucije i izricali presude – naveo je Bećković.

Akademik se zapitao kako da niko nigdje ništa ne može da uradi.

– Oboreno je sve što je stajalo uspravno. Srpski narod u Crnoj Gori slovi kao okupator sopstvene zemlje. Čudo da nema junačkih pjesama o bojevima Crnogoraca sa Srbima. Svaki red kao da pravi još veći nered jer se ni u šta ne uklapa. Vremena se menjaju i ponavljaju. Onaj vizantijski pisac koji je uoči Kosovskog boja pisao da Srbi na samu vijest kakva sila na njih ide, neće izdržati, nego će svi u okean poskakati, dobio je nasljednike i istomišljenike među novinarima najslavnijih listova i televizija našeg vremena – istakao je Bećković.

On je rekao da je pred cijelim svijetom tu prognozu demantovala i Republika Srpska.

– Ne treba se čuditi onima koji kliču “Ubij, ubij Srbina!”. Psuju nas, pljuju i bacaju u more jer vjeruju da se tako bore protiv agresora, okupatora, šovinista, fašista i domaćih izdajnika, kako su nas zvali u udžbenicima, tvrdili na sudu, objavljivali u novinama za vladavine nepoznatog lica iz podzemlja, kako je tog vladara nazvao Sveti vladika Nikolaj – naglasio je Bećković.

Srećan ti Vidovdan srpski narode

To lice nam je, kako kaže, određivalo sudbinu sve do smrti, a Srbima je pripalo i nastavilo da vlada i poslije smrti.

– U Srbiji je u miru pobilo više Srba nego nacisti u ratu, iako su samo za Srbe uveli kvotu 100 za jednog. Prateći kako se ovih godina satanizovao srpski narod, pomišljao sam i ne bih se začudio ako bi se jednoga dana ispostavilo da su nas naši saveznici “zamijenili” sa nekim drugim narodom – napominuo je Bećković.

Akademik je izrazio nadu da ćemo dočekati i tu istinu i taj dan, a do tada neka, kako kaže pesnik, smijanje bude naša pjesma, jer sve je užasna šala.

– Hristos bolje da se smijao na krstu, to bi skamenilo njegove ubice. Srećan ti Vidovdan srpski narode, srećan ti Vidovdan Andrićgrade – zaključio je Matija Bećković.

Obilježavanju Vidovdana u Andrićgradu prisustvuju srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, premijer Srpske Radovan Višković i idejni tvorac Andrićgrada Emir Kusturica.

U kulturnom dijelu programa, na Trgu Nikole Tesle, nastupili su banjalučka filharmonija sa frulašem Borom Dugićem, Hor “Srbadija” iz Bijeljine, Kragujevačko pevačko društvo i Kamerni ansambl Muzičke škole “Kornelije Stanković” iz Ugljevika.

Obilježavanje Vidovdana počelo je jutros Svetom arhijerejskom liturgijom koju je u Hramu Svetog cara Lazara i kosovskih mučenika, u prisustvu brojnih vjernika, služio Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom.

Osveštan je i temelj za zvonik pored Hrama, nakon čega je ulicama grada prošla litija, a na Trgu palih boraca služen je parastos svim poginulim srpskim borcima.

Srna

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Izvinjenje Indijanki koja je u ime Marlona Branda odbila Oskara

DB

Novi protest radnika FG “Birač”, podnesene tužbe protiv Vlade RS

DB

Opozicija jednoglasna: Dogovoreni koraci borbe za bolju Srpsku

DB

Lana Pudar je šampionka Evrope!

DB

Šmit bijesan: Dosta mi je! Pitajte političare šta rade!

DB

Kinezi kupuju pilane u Srpskoj i zaobilaze zabranu izvoza trupaca

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više