Zdravlje

Vlakna dobra za kompletno zdravlje


Vlakna se nalaze u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo i dio su ugljenih hidrata iz biljaka koji se u želucu ne razgrađuju, već samo prolaze kroz probavni sistem.

Neophodna su za dobru probavu, vitku liniju, ali i kompletno zdravlje.

Jabuke i lan

Dvije su vrste prehrambenih vlakana, topiva i netopiva. Topiva se u dodiru s vodom razgrađuju, dok netopiva nabubre i ne razgrađuju se.

Kada se spoje s vodom, topiva vlakna stvaraju želatin koji privlači mnoge štetne tvari, kao i šećere i masnoće iz hrane. Što više unosimo topivih vlakana, to smo vitkiji i manje podložni nakupljanju kilograma. S obzirom na to da privlače šećere i masnoće, ova vrsta vlakana snižava nivo šećera i triglicerida u krvi.

Topivim vlaknima bogate su sljedeće namirnice: ječam, zob, leća, jabuke, narandže, kruške, jagode, orašasti plodovi, sjemenke lana, grah, borovnice, psilijum, krastavci, celer, mrkva.

Netopiva vlakna podstiču pražnjenje crijeva i čuvaju probavni sistem tako što mu pomažu da se što prije riješi štetnih tvari. Ona upijaju vodu pa ćemo ubrzo nakon što smo ih konzumirali biti žedni.

Netopivim vlaknima bogati su: cjelovite žitarice, pšenične mekinje, kukuruzne mekinje, sjemenke, orašasti plodovi, kus-kus, smeđa riža, tikvice, celer, brokula, kupus, luk, paradajz, mahune, zeleno lisnato povrće, grožđice, grožđe, korjenasto povrće.

Hranjive tvari

Vlakna na brojne načine poboljšavaju zdravlje. Hrana bogata netopivim vlaknima u organizam će unijeti sve potrebne hranjive tvari. Konzumiranje vlakana može ukloniti probleme s kožom, a ona na sebe mogu vezati gljivice i tako pomoći da probavljanjem izađu iz organizma, umjesto da se izlučuju kroz kožu, uzrokujući osip i upalne procese.

Takođe, vlakna će pomoći u regulisanju nivoa šećera u krvi i zaštitiće krvne sudove.

Unos namirnica koje u sebi sadrže dosta prehrambenih vlakana spriječiće pojavu hemoroida, čira na želucu, a naučnici vjeruju da vlakna čuvaju debelo crijevo, jajnike i maternicu od karcinoma.

Svježe voće i povrće

Vlakna ćete uvesti u prehranu tako što ćete jesti cijelo voće, umjesto da pijete voćne sokove. Jer, velika količina prehrambenih vlakana nalazi se u kori voća. Umjesto grickalica, jedite svježe povrće, a dan započnite cjelovitim žitaricama koje sadrže vlakna. Na taj način već rano ujutro podstaći ćete probavne procese u organizmu.

Umjesto visokokaloričnog muslija, jedite zobenu kašu. Umjesto obične tjestenine, jedite integralnu. Birajte smeđu, a ne bijelu rižu. Salatama, varivima i supama dodajte leće i sjemenke. Barem jednom sedmično pojedite vegetarijanski obrok.

Eliminacija toksina

Djelovanje prehrambenih vlakana na zdravlje: regulisaju nivo šećera, štite srce i krvne sudove, poboljšavaju probavu, smanjuju kožne tegobe, pomažu u mršavljenju, štite od nekolikih vrsta karcinoma, pomažu u eliminaciji toksina iz organizma.

Kako ih unositi

Ovaj primjer jednostavnih dnevnih obroka pružiće vam čak 37 grama vlakana. Doručak: pahuljice od cjelovitih žitarica (pet g vlakana), pola banane (1,5 g vlakana) i obrano mlijeko. Međuobrok: 24 badema (3,3 g vlakana) i 1/4 šolje grožđica (1,5 g vlakana). Ručak: sendvič s puretinom i dvije kriške hljeba od cjelovitih žitarica, zelena salata i paradajz (pet g vlakana) i narandža (3,1 g vlakana). Međuobrok: jogurt i pola šolje borovnica (dva g vlakana).

Večera: riba sa žara, zelena salata i mrkva (2,6 g vlakana), pola šolje špinata (2,1 g vlakana) i pola šolje leće (7,5 g vlakana). Međuobrok: tri šolje kokica bez masti (3,5 g vlakana).

Dnevne potrebe

Muškarci u dobi od 19 do 50 godina trebaju unositi 38 grama vlakana dnevno, a iznad ovog godišta oko 30 grama. Ženama u dobi od 19 do 50 godina potrebno je 30 grama vlakana, a onim starijima 21 gram.

Zdravlje u kući

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

Hipotermija: Šest sati joj nije radilo srce, a onda je oživjela

DM

Ovo je prirodni lijek za regulisanje rada crijeva i podizanje energije

DM

Podgrijavanje ovih namirnica može biti opasno

DM

Hemofarmovih 10 savjeta za sprečavanje prehlade

DM

Zašto je ženama uvijek hladnije nego muškarcima?

DB

Šta je štetnije za vaše zdravlje, šećer ili so?

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više