Izdvajamo

Zoran Arsović za SC: Postajemo taoci tržišne diktature vrijednosti


Suština filozofije je u tome da s njom morate imati nešto lično. Filozofija je događaj. Reći šta je filozofija može samo onaj koji se podvrgava tom događaju. Ko misli da je u filozofiji gospodar, vrlo brzo postaje sluga. Ko je zaljubljen u vrijednost svoga pjevanja, taj sluša samo sebe. Uzima dah da bi se jače isprsio. Toga ima mnogo u filozofiji, ali to nije filozofija.

Ovako počinje razgovor za SC filozof i redovni profesor filozofije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Zoran Arsović. Arsović je nedavno objavio knjigu “Šta (pre)ostaje” za koju kaže da je njegova misaona autobiografija, a pažnju šire naučne javnosti stekao je objavljivanjem knjige “Sokrat: melodija filozofije”. Za naš portal Arsović govori o problemima sa kojima se filozofija susreće, o srpskoj filozofiji, ali i o tome može li se filozofski promišljati Republika Srpska.

– Pojam filozofije je nastao u modernom dobu i on je takav kakav jeste. Ipak, danas postoje nastojanja da se uradi revizija modernog pojma filozofije, jer je on u bitnome osakatio filozofiju kao takvu. Veoma je redukovao filozofsko iskustvo. Pojam filozofije nastaje na redukciji ideje filozofije. I to je paradoks – ako govorimo o pojmu filozofije, nema srpske filozofije. Ali ako govorimo o ideji filozofije, i te kako je ima – kaže Arsović.

Kada govorimo o filozofiji u Republici Srpskoj zapravo govorimo o srpskoj filozofiji, odnosno o filozofiji kod Srba. Nedavno je, podsjeća Arsović, održan skup u Banjaluci „Srpska filozofija ili filozofija u Srba“ koji je trebao da odgovori na pitanje da li uopšte postoji srpska filozofija. Povod za taj skup bila je knjiga Slobodana Žunića „Istorija srpske filozofije“ koja je i hvaljena i osporavana.

– Noseći stav Slobodana Žunića je da srpska filozofija ne postoji ako govorimo o posebnom načinu mišljenja, o posebnoj vrsti mišljenja. Niti će kao takva ikada postojati. Kao što za zapadnu filozofiju nikada neće postojati ruska filozofija. Jer je pojam zapadne filozofije takav da isključuje svaku drugu filozofiju koja nije zapadna – ističe Arsović.

Srpska filozofija kao samostalan oblik mišljenja postojala je, ali, dodaje on, nije bila misaono uobličena usljed istorijskih grešaka koje su Srbi činili, pri čemu je odricanje od nasljeđa i tradicije među najkrupnijim greškama. Budućnost srpske misli je, kaže Arsović, u pojmovnom osmišljavanju našeg nasljeđa, naše baštine. Ako želimo da govorimo o srpskoj filozofiji, moramo ponovo da promislimo slovenstvo našeg mišljenja i istočnohrišćanstvo našeg mišljenja.

– Pojam filozofije se stalno bori sa vlastitom idejom. To je moderna gesta koja je prisutna u svemu modernom i koja se zasniva na brisanju porijekla. Moram da budem nov da bih bio moderan. Moram nešto da uradim sa porijeklom. Onaj govor s kojim se filozofija rađa – pojam filozofije otpisuje kao nefilozofski, pa sam sebi propisuje kao rođenje, kao Minhauzen, jer filozofija želi da bude više od onoga što jeste. A ona to nije. Ona ima suštinske veze sa pjesništvom i religijom. Nije stvar u razdvajanju duhovnih iskustava, nego u njihovoj sinergiji – tvrdi Arsović.

Srpska filozofija mora ponovo da se duhovno oblikuje. Filozofija u Republici Srpskoj postoji, nastavlja on, institucionalno. Postoje ljudi koji se njome bave, ali kod nas, smatra Arsović, postoji potpuno odsustvo svijesti o značaju filozofije. To odsustvo svijesti je posebno prisutno kod elita kojoj je nemoguće objasniti značaj filozofije. Oni mantraju o Evropi i Evropskoj uniji i htjeli bi tamo bez filozofije. Govoriti o Evropi bez filozofije je nemoguće, jer je Evropa rođena iz duha filozofije.

– Ostajemo na tržišnoj diktaturi vrijednosti. Vrijedno je samo ono što je korisno. Tako danas gledaju na obrazovanje. Ali to je elementarno nepoznavanje pojma obrazovanja. Tržište je fantom. Danas izgleda ovako, sutra će izgledati potpuno drugačije. Bez obrazovanje nema naroda. Može li narod da se podvrgava tržištu? Moramo shvatiti da je čovječnost biti čovjek. To mora da ima svaki čovjek, samim tim i svaki Srbin. Tome nas uči obrazovanje, tome nas uči filozofija – govori Arsović.

Zašto je to tako? Uspostavljen je, tvrdi on, pogrešan sistem. Sjetimo se Bolonje. Svaka reforma koja dolazi iz političkih razloga predstavlja pokušaj da se nešto promijeni intervencijom spolja.

– Filozofi kažu da će vam se stostruko vratiti svaka mjera koja je diktirana spolja. Mi danas vidimo da je tako. Reforma mora da ide iznutra. Nemamo stajalište, nismo gradili srpsku kulturu, bagatelisali smo je. Kao što čovjeka ne možete imati bez njegovog stava, tako ni narod ne možete da imate bez stajališta. Šta je naše stajalište? Tržište – pita Arsović.

Bolonja je, dodaje on, napravila čudan konglomerat u kojem su smiješane nauke i vještine. Arsović smatra da pedagogija ne može da bude nauka.

– Možete da je zovete naukom, ali ne postoji naučno utemeljenje da ona to bude. Kako može da se doktorira iz razredne nastave? To je vještina. Ne možete biti doktor nauka iz plesa. I to je vještina. Nauka mora da ima opipljiv sadržaj kojim se bavi. To je vješta simulacija univerziteta – kaže Arsović.

I Republika Srpska se može filozofski promišljati. To je, ističe on, misao o tragediji Balkana, ali i misao o stereotipima. Jedan od tih stereotipa je da je uzork rata bila mržnja među narodima.

– I drugi narodi se mrze, ali ne ratuju. Koliko rat košta? Danas možemo precizno da kažemo kakav je bio rat na ovim prostorima. Bio je dirigovan. Rat zahtijeva velika ulaganja. „Naš“ rat pripada kategoriji savremenih ratova koji je političko sredstvo rukovanja svijetom. Ratovi se proizvode da bi se vladalo svijetom. Mržnja nije uzrok rata – ističe Arsović.

Filozofski promišljati Republiku Srpsku znači filozofski promišljati srpstvo. U filozofiji se često pisalo o njemstvu kod Hajdegera, na primjer, ali nikada nije pisano o tome šta je to srpstvo. To osjećanje, kaže Arsović, mora pojmovno da se uobliči.

– Rat je proizveo nove mitove. Takav je mit o agresiji. Razgovor sa Hrvatima i Bošnjacima ne može da se počne ako ne priznate agresiju. Ja sam pobjegao iz Sarajeva. Nisam prognan, pobjegao sam, jer su moju vojnu dokumentaciju uzele Alijine snage i bez mog znanja i moje volje me prebacile u teritorijalnu odbranu. Morao sam da odem kada sam to saznao, jer sam sutra mogao da osvanem u vojsci u kojoj nisam želio da budem – prisjeća se Arsović.

Mora se promisliti i o tome da li smo jedan narod ili smo tri naroda. To jesu, naglašava Arsović, bolna mjesta, ali nema pomaka dok to ne raščistimo.

– Kao i zločin u Srebrenici. Da li je genocid ili ne? Pravo kaže da nije, a Hag kaže da jeste. Pravo kaže da nije, ali Haški tribunal je promijenio definiciju genocida i napravio haos u pravnoj teoriji. Pogrešno vjerujemo da će sud reći istinu. Sud nije nadležan za istinu. Pravo ne zanima istina, njega zanima samo proces. Pravo ne utvrđuje istinu – zaključio je Arsović.

G. Dakić / srpskacafe.com

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

LŠ: Poraz šampiona na startu, Valensija iznenadila Čelzi

GC

Zahvaljujući porezu na igre na sreću milionska povećanja budžeta Srpske

GC

Više od milion koverata pristiglo za nagradnu igru “10 računa izbroji”

GC

Stravično: Pregazio ga automobil koji je popravljao

GC

Predstava “Ko to tamo peva” baleta Narodnog pozorišta Beograd u Banjaluci

GC

Suzana Gašić i zvanično postala ministar trgovine i turizma RS

GC

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više