Zanimljivosti

U svjetskim okeanima plivaju milijarde tona zlata


U slanim vodama naše planete kriju se stotine, pa i milijarde tona zlata, pokazuju rezultati elevantnih okeanografskih institucija.

To znači da, prema najkonzervativnijim procjenama, svuda oko nas slobodno pliva zlato u vrijednosti od 822,8 biliona dolara, a prema najoptimističnijim taj iznos dostiže nevjerovatnih 400 triliona dolara.

Jedini problem koji za sada sprečava komercijalnu ekstrakciju najvoljenijeg plemenitog metala leži u činjenici da je njegova koncentracija u okeanima isuviše mala. To, doduše, nije spriječilo mnoge naučnike i mešetare da oprobaju svoju sreću.

Američka nacionalna okeanografska služba (NOAA) tokom protekle decenije objavila je nekoliko studija koje se bave procjenom koncentracije zlata u svjetskim morima, prenosi bankar.rs.

Naime, u zavisnosti od dijela okeana u kojima se vade uzorci, na primjer u sjevernom Atlantiku i sjevernom Pacifiku, vjeruje se da ga ima najmanje, a procjena se kreće od 20 miliona tona pa sve do deset milijardi tona zlata u ukupno 1 338 000 000 kubnih kilometara vode. Prema tome, već izuzetno veliki raspon mogućih iznosa zlata pokazuje boljke nedovoljne preciznosti, odnosno spekulativne prirode samog istraživanja.

Za početak, teško je utvrditi i ukupnu kubikažu slane vode. Uvrežena statistika kaže da ona obuhvata oko 97 odsto od ukupne količine vode na Zemlji i prekriva približno 70 odsto njene površine, ali je veoma nezahvalno govoriti o tačnim dubinama do kojih doseže. Ali uzevši da je gornji podatak najpribližniji istini, aktuelnu vrijednost zlata na berzama, kao i najkonzervativniju procjenu o njegovoj koncentraciji u vodi, dolazimo do iznosa od 822,8 biliona dolara koji slobodno plivaju svuda oko nas, piše magazin “Forbs”.

Taj iznos prema najoptimističnijoj verziji o prisustvu zlata u okeanima samo treba pomnožiti sa 500 i dobija se iznos od nevjerovatnih 400 triliona dolara. Pa koga ne bi privukle tolike cifre? Poređenja radi, objedinjeni BDP svih država svijeta u 2018. godini iznosio je 84,8 biliona dolara po statistici MMF.

Pošto se uvijek nađe neko “ali koje sreću kvari”, u ovom konkretnom slučaju to je činjenica da svaki litar morske vode sadrži zlato tek u bilionitim tragovima. Čovječanstvo, naprosto, još uvijek nije smislilo način da ekstrahuje toliko sitne čestice, barem ne izvan laboratorijsko-eksperimentalnih uslova i sa krajnjim troškovima koji bi bili ispod moguće zarade. Što ne znači da već nije bilo nekoliko ideja kako da se prevaziđe ovaj očigledni problem.

Činjenica da se u svakom litru morske vode nalazi tek nekoliko desetina bilionitih dijelova grama zlata predstavljaće tvrd orah za naučnike još puno godina pred nama. Ne postoji odgovarajući sitan filter, a pogotovo ne onaj koji bi na veliko mogao da izdvaja čestice tolikih veličina. S druge strane, kada je u pitanju količina zlata koja leži na morskom dnu, u vidu zlatnih poluga, dukata ili nakita, koja se nakupljala sa svakim brodskim potonućem, tu ne mogu da se donesu nikakve stručne procjene, a prostor za avanturiste i oportuniste raznih fela još je veći. Od rimskih galija, preko piratskih brikova, pa do Titanika, radi se o temi koja uspješno zaokuplja ljudsku maštu već vijekovima.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Sve više kompanija uvodi četvorodnevnu radnu nedjelju

OT

Otkriveno tajno ime kraljice Elizabete koje su znali samo njeni tjelohranitelji

DM

Život na Marsu je otkriven prije više od 40 godina!?

DM

Djevojčice iz videa “Bože, Petra” deset godina kasnije!

DB

Vodoinstalater prodao osvojeni Porsche, pa dobio novi!

DB

Kruzer “na knap” prošao kroz uski Korintski kanal (VIDEO)

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više