Politika

DW: Da li je proširenje EU zauvijek mrtvo?


Francuski veto za Skoplje i Tiranu izraz je duboke skepse prema proširenju EU, kažu sagovornici DW. Vjerodostojnost Evropske unije na Balkanu nikada nije bila na nižim granama. Ima li još uopšte mjesta za optimizam?

Poslije petnaest godina kandidatskog staža Sjeverne Makedonije, poslije deset preporuka Evropske komisije o otvaranju pregovora za članstvo, poslije petogodišnje kandidature i dvije preporuke Komisije za novi korak na evrointegracionom putu Albanije – članice EU uspjele su da se dogovore samo da početak pregovora sa ove dvije zemlje razmotre iduće godine.

– Ovdje se ne radi o tome da li su ove zemlje spremne da uđu u EU nego da li su ispunile uslove za početak pregovora. Neke zemlje članice smatraju da tih uslova nema. Ja mislim da je to istorijska greška – kaže odlazeći predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker.

Međutim, zbog direktnog veta francuskog predsjednika Emanuela Makrona su sva ubjeđivanja bila uzaludna.

– Poruka koju su Albanija i Sjeverna Makedonija, ali i Srbija, Crna Gora, BiH i Kosovo dobili jeste da nisu dobrodošli – šta god da urade – ocijenjuje u razgovoru za DW Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost.

Početka kraja širenja EU?

Nakon završetka sastanka lidera EU, put Balkana poslate su riječi žaljenja, razumijevanja i podrške. O nastaloj atmosferi govori i jedno novinarsko pitanje sa završne konferencije za medije: „Da li smo svjedoci početka kraja širenja Evrope i koje će biti posljedice toga?“

I dok je odlazeći predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, vidno uznemiren negativnim ishodom diskusije o proširenju, objašnjavao da je u pitanju samo „kratkoročna kriza, a ne i kraj proširenja“, odlazeći predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je odgovorio:

– Ako je ovo kraj proširenja, moraćemo da se suočimo sa oštrim kritikama jer smo ohrabrivali te zemlje, pomagali im, posjećivali ih i davali javna obećanja. Ako želimo da nas poštuju, moramo da održimo obećanja – rekao je Junker.

Vjerodostojnost EU je na Zapadnom Balkanu na „istorijskom minimumu“, kaže Aleksandra Štiglmajer: „Ovo je apsolutno najniža tačka na kojoj smo se našli u posljednjih 20 godina kada je u pitanju politika proširenja“, objašnjava ona.

Poznavaoci evropskih politika i balkanskih prilika podsjećaju i na staro pravilo da i „od lošeg može gore“.

– Proširenje nije mrtvo, ali će zahtjevati više vremena i biti više frustracija nego što smo očekivali – kaže Florijan Biber, profesor Univerziteta u Gracu.

Nedavno je premijer Hrvatske Andrej Plenković izračunao da je Hrvatska, uz duže i teže pristupne razgovore od drugih zemlja članica, u EU ušla poslije 2 096 dana pregovora. Za to vrijeme je Srbija otvorila tek polovinu od 35 pregovaračkih poglavlja.

U najboljem slučaju, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji biće potrebno deset godina da pređu taj put.

Niste vi, mi smo

Biber smatra da je proširenje od „najuspješnije politike EU“ postalo „kolateralna šteta“ sukobljenih vizija budućnosti Unije. „Blokada Francuske govori da se ovdje manje radi konkretno o zemljama kandidatima, a više o dubokoj skepsi prema proširenju.“

– Francuska je pokazala spremnost da drži ostatak EU, ali i zemlje van Unije, za taoce svoje političke agende. To nije novina, ali na ovako radikalan način svakako nije dobar signal za budućnost proširenja – ocijenjuje Biber.

Profesor iz Graca se pita „zašto bi sada Srbija ili tzv. Kosovo pristali na komplikovanu normalizaciju odnosa, zašto dalje reforme u regionu?“

– To ne znači da se reforme neće nastaviti, ali biće mnogo teže. Biće i lakše za one koji traže prijatelje na drugim stranama i vode se izgovorom “šta nam EU nudi?” – objašnjava Biber.

Aleksandra Štiglmajer kaže da je važno da zemlje Zapadnog Balkan shvate da sve što rade u oblasti reformi rade zbog svog boljitka, a ne samo zbog puta u EU.

– To je bio slučaj sa rješavanjem imena Sjeverne Makedonije, a isto je i sa sporom Srbije i tzv. Kosova – dodaje profesor Biber.

Iza ovog samita ostalo je obećanje da će se o proširenju ponovo temeljno razgovarati na samitu EU-Zapadni Balkan koji će u prvoj polovini iduće godine biti u Hrvatskoj jer ta zemlja tada predsedava Evropskim savjetom.

DW

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

Ambasadorka BiH u Češkoj nema fakultetsku diplomu

OT

Ukinuta jedina autobuska linija iz Srebrenice i Bratunca do Banjaluke

OT

U četvrtak neradni dan, 24 godine od Dejtonskog sporazuma

OT

Šarović najavio deblokadu Parlamenta BiH, hitna sjednica u srijedu

OT

Švedska vratila Komšićeva pisma protiv Handkea jer nisu bila na engleskom

OT

Smijenjen porno-predsjednik Skupštine Unsko-sanskog kantona

AP

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više