Zdravlje

Nezdrava opsesija zdravom hranom


Poremećaj ortoreksija, odnosno opsjednutost zdravom hranom, može ozbiljno da ugrozi vaše zdravlje.


Ortoreksičari izbjegavaju toliko namirnica, da na kraju mogu ozbiljno da obole, ali i da počnu da izbjegavaju društvo. Umjesto života, imaju samo plan ishrane.

– Na početku često postoji želja da se jede zdravije. Osobe sa ortoreksijom same sebi određuju šta je zdravo, a šta nije. Ta pravila vremenom postaju stroža i sve više namirinica se uklanja iz ishrane. Sve više toga dobija pečat – nezdravo – izjavio je Tomas Huber iz klinike u Bad Oejnhauzenu, specijalizovane za poremećaje ishrane.

Frederike Bartels sa Univerziteta u Diseldorfu, koja godinama istražuje ponašanje ortoreksičara, kaže da, na primjer, neko želi da smrša i zbog toga promijeni ishranu.

– Neko drugi počne da posvećuje više pažnje hrani zbog čestih skandala sa namirnicima. Vremenom to može da poprimi opsesivne crte, a fokus na zdravu ishranu postaje teret oko kojeg se sve vrti – ispričao je Bartels.

Zvanični izraz ortoreksija nervoza skovao je američki ljekar Stiven Bratman 1997. godine.

– Bratman je kod sebe utvrdio poremećaj i zapisao šta je primijetio, uvjeren da je njegova preokupacija zdravom ishranom prešla granicu normalnog – objasnio je Huber.

Poremećaj u ishrani ili opsesivno-kompulzivni poremećaj?

Ti Bratmanovi zapisi se još koriste kao osnova za procenu ortoreksije. U stručnim krugovima se raspravlja da li je ortoreksija poremećaj u ishrani poput anoreksije ili bulimije, ili pak zavisnost od zdrave hrane treba klasifikovati kao opsesivno-kompulzivni poremećaj.

– Istina je negdje na sredini. Definitivno tu ima nešto kompulzivno a postoje i mnoge paralele sa klasičnim poremećajima ishrane – dodao je Huber.

Ali postoje i razlike. To istražuje Frederike Bartels:

– Kod mnogih se radi o mršavljenju, liniji i gubitku kilograma. U početku se smatralo da ortoreksija nema nikakve veze sa tim, ali u svim mojim studijama vidim povezanost sa navodnim problemima sa težinom i brigom o liniji.

Fokus na navodno zdrave namirnice se može pretvoriti u suprotnost i dovesti do nezdrave ishrane. Jer ta navodno zdrava ishrana može biti previše jednostrana. Uslijed nedostatka vitamina i minerala dolazi do pojava koje su tipične za klasičnu neuhranjenost ili prate neke bolesti.

– Može se dogoditi da neko patološki smrša. Posljedica može biti opasno smanjivanje masne mase, pa čak i mišićne mase. Neuhranjenost može dovesti do gubitka kose, a ako je uznapredovala, može dovesti i do oštećenja organa – naglasio je Huber.

On se prisjetio mlade žene koja je došla u kliniku:

– Htjela je da se hrani zdravije, nije imala višak kilograma i zapravo je bila zadovoljna tijelom. Ali motivisana od prijateljice, odrekla se slatkiša. Po internetu je tražila sve o zdravoj ishrani, saznala mnoge poluistine i razvila sve više strahova od različitih namirnica. Počela je prvo da izbjegava konzervanse, zatim hranu bogatu masnoćom i ugljenim hidratima i na kraju je bila izuzetno mršava. Kada je došla do nas, imala je oko 40 kilograma – rezimirao je Huber.

“Umjesto života, oni imaju samo plan ishrane”

Neki ljudi se ne ustežu od toga da hranu za koju misle da je zdrava nabavljaju izdaleka i da je skupo plaćaju.

– Bratman je sebi postavio pravilo da se povrće mora pojesti u roku od petnaest minuta od berbe. On je kao farmer organske hrane mogao jednostavno da ode u baštu i odmah pojede voće i povrće ili ga direktno obradi – istakao je Huber.

O fanaticima ishrane Bratman je kasnije rekao: “Umjesto života, oni imaju samo plan ishrane”.

Ljudi koji sebi pretjerano ograničavaju izbor namirnica često imaju problema sa okolinom. Zajednički obroci imaju veliki društveni značaj, međutim, ljudi sa ortoreksijom često odbijaju pozive na zajednička objedovanja. Iza toga stoji strah od suočavanja sa nezdravom hranom.

Kada nutricionistički fanatici pokušavaju da ubijede ljude oko sebe da ne bi trebalo da nastave da se hrane kao ranije, često je uočljiv gotovo misionarski žar:

– Tjeraju ih da se osjećaju krivim – jasan je Huber.

Treba reći da ovaj poremećaj postoji prije svega u bogatim zemljama i regionima. U zemljama u razvoju jedva da postoje slučajevi poremećaja u ishrani.

– Niko tamo ne dolazi na ideju da bez potrebe smanji količinu i izbor hrane – zaključio je Frederike Bartels sa Univerziteta u Diseldorfu.

Deutcshe Welle

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

Naučnici kažu: Za duži život čitajte knjige

DB

Brzi test: Pijete li dovoljno vode ili ne?

DB

Pretjerana kupovina preko interneta je mentalni poremećaj!

DB

Ojačajte kukove i spriječite prelome: 10 vježbi za mišiće bokova

DM

Bundestag: Obavezna vakcinacija protiv boginja u Njemačkoj!

DM

Može li se salo pretvoriti u mišiće?

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više