Infopunkt

Noć vještica (ni)je naš problem?

Noć vještica ili popularnije “Halloween” će i ovog 31. oktobra zašareniti dobar dio planete. Kod nas je situacija “malo” drugačija zato što mnogi smatraju da maskiranje djece nije u “u duhu sa tradicijom našeg naroda” odnosno nije u skladu sa razvojem slobode, demokratije i tolerancije, šta god to značilo.

Dok su univerzitetski amfiteatri prazni, a seoske škole širom Srpske se urušavaju ili zatvaraju, mnogima je preče da “mlate praznu slamu” držeći pridike, o nečemu o čemu su negdje nešto čuli ili vidjeli.

Tradicionalisti tvrde da Noć vještica “slavi paganski kult smrti” i mališane, pod plaštom “bezazlene dječje igre maskenbala i kolačića” vodi ka “sektaštvu i satanizmu” s ciljem da ih, kako navode, “od najranijeg doba naviknu na zlo“.

– Ne dozvolite da pomodarstvo i udvorištvo tuđim paganskim običajima uvode u naš vaspitno-obrazovni sistem neprimjerene i, po mentalno zdravlje djece, štetne sadržaje – zavapili su tradicionalisti.

Šta je ustvari Noć vještica?

Ovaj običaj vodi porijeklo od paganskih keltskih naroda u Irskoj, Britaniji i sjevernoj Francuskoj. Pošto su vjerovali da se život rađa iz smrti, za obilježavanje početka svoje nove godine uzimali kraj jeseni, period kada priroda umire, jer upravo njena smrt, prema njihovom vjerovanju, predstavlja vrijeme mraka, raspadanja i smrti. Toga dana gašena je vatra na domaćim ognjištima i svuda bi vladao mrak.

Posljednje večeri jesenje žetve priroda se mijenja, pa sunčano i toplo ljeto ustupa tron mračnoj i hladnoj zimi, a plodna zemlja postaje jalova. Kelti su vjerovali da je ta noć čarobna i očigledno joj pridavali veliki značaj.

Noć vještica je drugi najveći praznik, poslje Božića, koji se slavi u svijetu. Ipak, postoje i oni koji ga se plaše, a stručni naziv za taj strah je samhenofobija.

Maskiranje za Noć vještica

Po predanju Kelta, duše umrlih bi potpuno pripale bogu Samhainu, knezu smrti, pa je tako trebalo umilostiviti ga prinošenjem žrtve na dan (njihove) nove godine. Zauzvrat, Samhain bi dozvolio da toga dana duše umrlih posjećuju domove svojih porodica.

Upravo odatle potiče običaj maskiranja u kosture, duhove i druge demone. Maskiranjem, živi stupaju u mističnu zajednicu sa umrlima, tako što podražavaju mrtve i tumaraju po mraku.

Po drugom predanju, ljudi su se maskirali i pravili buku kako bi izbjegli duhove mrtvih koji se te noći spuštaju na zemlju.

Narandžasta i crna su boje koje dominiraju tokom ovog praznika. Prva asocira na žetvu i bundevu, a druga se povezuje sa smrću i tamom.

Bijele poklade

Pravoslavlje, takođe, ima praznik povodom kog se ljudi maskiraju. U pitanju su Bijele poklade.

Korijeni ovog prznika su paganski i potiču od proslave kulta Sunca i dolaska proljeća, a obilježava se sedam dana prije velikog Vaskršnjeg posta. Smatra se da u veliki post treba ući bez grijeha.

Tokom proslave Bijelih poklada, uživa se u mrsnoj hrani i piću. Ovo je dan za praštanje i veselje. Običaj je da se na današnji dan opraštaju svađe i uvrede i mire prethodno zavađeni.

Bijele poklade se i dalje praznuju u nekim dijelovima Srbije, naročito u Istočnoj Srbiji. Maske se uglavnom prave od životinjske kože i njima se tjeraju zle sile i vještice.

“Trick or treating?”

Po vjerovanju, duše mrtvih koje bi dolazile u “posjetu”, bile su izgladnile i molile su za hranu, pa ih je trebalo nahraniti. Na taj način je nastao običaj zvani “trick or treating”. Ukoliko bi se dogodilo da neko od živih ne ugosti (treat) duše umrlih, stigla bi ga osveta (trick) boga Samhaina.

Ovaj običaj danas se sastoji u iznuđivanju slatkiša. Djeca idu od vrata do vrata, uglavnom u komšiluku, tražeći slatkiše od domaćina. Tom prilikom postavljaju ulitimatum: “trick or treating?”, odnosno “smicalica ili poslastica?”, najavljujući nevolje koje bi mogle napraviti ukoliko ne dobiju slatkiše.

Ta tradicija ima izvjesne korijene i u srednjem vijeku, kada su siromašni išli od vrata do vrata, moleći za hranu, dok su se zauzvrat molili za preminule pretke onih koji su im dali hranu.

Po predanju koje izražava izvjesni skepticizam prema silasku duša mrtvih, narod bi ostavljao hranu ispred ulaznih vrata kako bi duhovi otišli u miru i nikome ne bi nanijeli zlo.

Bundeva

Običaj rezbarenja bundeva u demonske oblike potiče iz 16. vijeka. Navodno je izvjesni irski kovač Džek O’Lanter prvi zaslužan za početak ove tradicije.

Po legendi Džek je prevario Đavola čak dva puta, tako što je prvi put u zamjenu za svoju dušu tražio Đavolu da mu plati piće. Kada se Đavo pretvorio u kovanicu kako bi platio to piće, domišljati Džek je brzo zgrabio novčić i stavio ga u džep u kom se već nalazio krst. Kako je krst onemogućio Đavola da vrati svoj pređašnji oblik, obećao je mudrom Ircu da mu neće tražiti dušu narednih deset godina ukoliko ga oslobodi.

Kada je prošlo deset godina, prilikom ponovnog dogovorenog susreta, Džek je drugi put nadmudrio Đavola, zamolivši ga da mu doda jabuku sa stabla. U međuvremenu je brzo urezao oblik krsta u koru drveta i tako opet onemogućio demona da mu naudi.

Kada je Irac umro, nisu ga primili u Raj zbog grešnog života, pa ga je Đavo dočekao isped Pakla i zauvijek poslao u mrak sa jednim grumenom uglja (žar). Pošto je uvijek sa sobom nosio repu, izdubio ju je i u nju stavio žar. Od tada je repa postala simbol proklete duše koja luta između svjetova.

Danas se povodom Noći veštica izdubljuju repa ili bundeva i od njih se prave strašni oblici.

Kelti su vjerovali da je glava najmoćniji dio tijela, pa su stavljali “glavu” ovog povrća na svijeću kako bi otklonili sujeverje.

Noć vještica u pravoslavlju

Kada su ovi narodi primili hrišćanstvo ustanovljen je praznik Svih Svetih, koji se proslavljao 1. novembra baš da bi se istrijebio ovaj “okultistički” običaj.

U noći uoči ovog praznika služilo se svenoćno bdijenje. Međutim, pod pritiskom globalizacije i zapadnog uticaja, ali i upliva različitih religija i kultova, noć uoči hrišćanskog praznika postala je Noć vještica, vradžbina, prizivanja zlih duhova i demona.

Riječ “Halloween” potiče od izraza “All-Hallows-Evening”, što znači veče uoči crkvenog praznika Svih svetih.

U pravoslavlju se 31. oktobra slavi sveti Luka, tvorac jednog od jevanđelja. Smatra se da je ovaj ljekar i zaštitnik umjetnika naslikao prve ikone Isusa Hrista, Bogorodice i apostola Petra i Pavla.

Tradiciju proslavljanja Noći vještica donijeli su Irski imigranti u Sjevernu Ameriku u 19. veku. Anoka u Minesoti predstavlja najstariji američki grad u kome se slavio ovaj praznik, počev od 1920. godine. Noć vještica se danas proslavlja u SAD, Irskoj, Kanadi, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Portoriku, Japanu, Novom Zelandu i dijelovima Australije.

Međutim, globalizacija i uticaj zapadne kulture prouzrokovali su (nezvanično) proslavljanje Noći vještica i na našem podneblju.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Mišićeva: Savez sindikata sa nadležnim organima počinje kontrolu

DB

Doživi ljeto u Jajcu 2022: Kraljevski grad centar koncerata i kulturnih dešavanja

DB

Centar za zaštitu životne sredine: Građani su rekli “NE”!

DB

Skok cijena pšenice: 0,37 evra za kilogram

DB

RUGIP: “Državna imovina” ne postoji kao pojam svojine

JG

Obilježeno 30 godina Vazduhoplovstva i Protivvazdušne odbrane VRS (FOTO)

JG

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više