Društvo

Dejtonske mirovne misterije


Iako su od potpisivanja “Dejtona” prošle 24 godine, a trojica glavnih potpisnika odavno više nisu među živima, okolnosti pod kojima je došlo do dogovora do danas nisu rasvijetljene.

Priče o sastancima u pidžama, crtanju mapa na salvetama, padanju u nesvijest, ogromnoj količini popijenog alkohola i misterioznim moćima Ričarda Holbruka kojima je natjerao da svi parafiraju ugovor, sada su već toliko puta prepričane, ali ipak zaslužuju da se rekalpitulacija događaja ponovi.

Dejtonski mirovni sporazum, ili Opšti okvirni sporazum za mir u BiH je potpisan u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson, u gradiću Dejton, u Ohaju, 21. novembra 1995, a ozvaničen je 14. decembra u Parizu. U prisustvu državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, potpisali su ga predsjednici Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.

Jedan od učesnika pregovora u Dejtonu, Momir Bulatović, nekadašnji predsjednik savezne vlade, primjetio je prije tri godine da je ono što je dogovoreno u Dejtonu 1995. godine bilo na pregovaračkom stolu još 1992. godine u Lisabonu.

– Pa zašto to nije dogovoreno u Lisabonu? U Dejtonu su se pitali samo Amerikanci. Čak i pripadnike međunarodne zajednice su tretirali kao potpuno nebitne – spričao je tada Bulatović.

On je mirovne pregovore opisao kao – surove.

– Sjećam se da je jednom Radovan Karadžić rekao: “Pa kako da popustimo, meni je tamo poginulo 25 000 mladića.“ A ja mu kažem: “Radovane, pa nemoj da ti pogine još 25 000 – pričao je Bulatović.

Jedan od glavnih principa na kojima je Dejtonski sporazum zasnovan je podjela BiH po ključu 51 odsto teritorije FBiH i 49 odsto RS. Iz te podjele izdvojen je Distrikt Brčko.

Dejtonski sporazum je najveća ovlašćena dao entitetima.

Pregovori koji su trajali 20 dana – od 1. do 21. novembra – bili su pravi primjer “šatl diplomatije”, koja je podrazumijevala da među zavađenima posreduju diplomate koje su se nasamo sastajale sa Izetbegovićem, Miloševićem i Tuđmanom i dogovarale dijelove sporazuma, koji su potom bivali inkorporirani u jedan.

Glavni akter ovih pregovora, u svojstvu pomoćnika državnog sekretara SAD, bio je Ričard Holbruk. Načini na koji je lidere Bošnjaka, Srba i Hrvata privolio da potpišu sporazum ni do danas nisu do kraja rasvijetljeni, pa se javnost decenijama bavi detaljima dogovora. Neke od tih priča bave se ponoćnim sastancima u pidžamama, Miloševićevim crtanjem mapa BiH na salvetama…

U studiji “Tajna istorija Dejtona: Američka diplomatija i bosanski mirovni proces 1995” Dereka Šolea i Beneta Frimana opisuje se i drama posljednjeg dana pregovora.

Tog jutra Milošević je odlučio da prelomi i potpiše sporazum sa Franjom Tuđmanom, nezavisno od stava bošnjačke delegacije. Navodno je na snijegu, bez kaputa, na parkingu pored vojne baze čekao i insistirao da ovu ideju predstavi Kristoferu Hilu i Ričardu Holbruku. Kada je američka delegacija odbila ideju, Milošević je iznio posljednju ponudu: da se status Brčkog ostavi za kasnije, kad će biti riješen međunarodnom arbitražom, što je Tuđman prihvatio. Kristofer i Holbruk su tada otišli u bosanske prostorije gdje su se u Izetegovićevom apartmanu sastali s liderom Bošnjaka, te Harisom Silajdžićem i Muhamedom Šaćirbejom.

– Ovo je nepravedan mir, ali moj narod treba mir – rekao je nevoljno Izetbegović i time je sporazum praktično dobijen.

Hil i Holbruk su požurili da dogovor stave na papir, a obavijestili su i predsjednika Bila Klintona, koji je doletio u Dejton da potpiše sporazum. Međutim, Holbruk je navodno rekao Klintonu:

“Gospodine predsjedniče, vi ne želite da budete blizu ovih ljudi danas. Oni su divlji.”

Klinton je objavio potpisivanje sporazuma iz Bijele kuće.

Drama u srpskoj delegaciji

Neposredno prije potpisivanja odvijala se drama i unutar srpske delegacije: Slobodan Milošević je tek tada predočio dogovorene mape Srbima.

Kad je Krajišnik vidio mapu… – onesvijestio se. Upitan šta se desilo, Milošević je rekao: “Pao je u komu”.

Najveće promjene Dejtona do sada

– Ustavni sud BiH u ljeto 2000. donio odluku kojom se od RS i FBiH traže izmjene Ustava kako bi Srbi, Hrvati i Bošnjaci bili konstitutivni na prostoru cijele BiH

– Nametanjem zakona od strane OHR nadležnosti entiteta prenesena na BiH i formirano oko 70 novih institucija, među kojima su najsporniji Sud BiH 2002. i Tužilaštvo BiH 2003. Većina nametnutih zakona verifikovana u parlamentu BiH.

– Nakon potpisivanja Dejtona, svetske sile visokom predstavniku dale „bonska ovlaštenja“, na osnovu kojih je smijenio više od 200 funkcionera, najviše Srba, kršeći osnovna ljudska prava

– Dogovorom domaćih vlasti 2006. ugašene entiteteke vojske i formirane Oružane snage BiH, mada u Dejtonu BiH nije dobila odbrambenu nadležnost

– Uprava za indirektno opotrezivanje BiH počela sa radom 2005. godine

Neprovedene ustavne promjene

Prudski sporazum – potpisali ga Milorad Dodik, Sulejman Tihić i Dragan Čović. Predviđao ustavne promjene uz međunarodnu pomoć i rješavanje pitanja državne imovine.

Aprilski paket – predviđao značajno proširenje parlamenta BiH, uz zagarantovano prisustvo nacionalnih manjina. Slučaj „Sejdić – Finci“ Evropski sud za ljudska prava prije deset godina dao pravo pripadnicima „ostalih“ da se kandiduju za predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

Horoskop za 8. decembar: Vodolije u dobroj formi, Ribe napete

DM

“Đoković je najbolji svih vremena, ima inteligentnu igru u polju”

DM

Incest kroz istoriju: Habzburška vilica otkrila odnose u moćnoj dinastiji

DM

Petogodišnjak pozvao cijeli vrtić u sud da proslavi njegovo usvajanje

DM

Finalni Gran pri: Zlato za Tijanu Bogdanović, srebro za Milicu Mandić

DM

Pozovite 1457 i pomozite osmočlanoj porodici Đurić da dobije krov nad glavom

DM

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više