Zdravlje

Doktori “hakuju mozak” kako bi kontrolisali želju pacijenta za drogom


Pacijentima sa dugogodišnjom zavisnošću od narkotika biće u mozak u ugrađen implant, koji bi trebalo da reguliše njihovu potrebu za drogom, što je prvo takvo ispitivanje u Americi.


Džerod Bakhalter ima 33 godine i više od decenije se bori sa zavisnošću od narkotika. Nekoliko puta je prestajao da uzima drogu, ali joj se uvijek vraćao, što je dovelo i do nekoliko slučajeva predoziranja.

Zato mu je nedavno ugrađen “pejsmejker za mozak”, otkrio je doktor Ali Rezai. Međutim, iako mnogi vjeruju da je riječ o tehnologiji koja bi mogla mnogo da promijeni, Rezai upozorava da takve stvari ne treba koristiti za “poboljšanje ljudske rase”.

Elektroda se ubacuje u mozak

Bakhalter je operaciju imao 1. novembra, u bolnici pri Univerzitetu Zapadna Virdžinija, a tim putem će uskoro poći još tri volontera.

Proces počinje nizom skeniranja mozga, nakon čega ide operacija tokom koje doktori pacijentu naprave rupu u lobanji.

Kroz tu rupu, u tačno određeni dio mozga, ubacuju elektrodu prečnika jednog milimetra, čiji je zadatak da reguliše impulse zavisnosti i samokontrolu kod pacijenta. Elektroda ima i bateriju, koja se ugrađuje ispod ključne kosti.

Moždanu aktivnost nakon toga prati čitav niz stručnjaka za zavisnosti, psihologa i fizijatara.

Riječ je o takozvanoj Dubokoj stimulaciji mozga (DBS), koju je Američka agencija za hranu i lijekove odobrila za liječenje Parkinsonove bolesti, epilepsije i opsesivno-kompulsivnog poremećaja.

Inače, gotovo 180 000 ljudi širom svijeta trenutno ima implante u mozgu. Međutim, ovo je prvi put da je DBS odobren za liječenje zavisnosti od narkotika, što nije bilo nimalo lako. Jer, u donošenju te odluke morali su da učestvuju etičari, psiholozi i brojni zvaničnici.

“U igri je čitav niz genetskih elemenata”

– Zavisnost je složena, u igri je čitav niz genetskih elemenata – dodao je Rezai.

Kako je rekao, brojni građani koji su zavisni od narkotika pritom nemaju pristup liječenju:

– Ovo liječenje je samo za one kod kojih ništa drugo nije uspjelo, bilo da je riječ o medicini, bihevioralnoj terapiji ili društvenim intervencijama.

Rezai se pozvao na brojke. Predoziranje je u Americi najveći uzrok smrti među populacijom mlađom od 50 godina.

– Moramo da pronađemo rješenje za to, riječ je o stvarima opasnim po život i nečemu što utiče na porodice i voljene – naglasio je doktor.

Zapadna Virdžinija ima najveću stopu smrtnosti od predoziranja u Sjedinjenim Državama. Riječ je o 49,6 smrti na 100 000 ljudi u 2017. godini, podaci su Nacionalnog instituta za zloupotrebu droga. Međutim, stručnjaci često ukazuju na etičke probleme “spajanja ljudi i tehnologije”.

“Operacija nosi rizike koje nisu zanemarljivi”

Na primjer, Kraljevsko društvo Velike Britanije je to nedavno uradilo zbog najava Facebooka i Neuralinka da će raditi na razvijanju sličnih proizvoda, ali koji će biti dostupni za komercijalnu upotrebu.

Neuralink, kompanija Elona Maska, je podnijela zahtjev da počne sa ispitivanjima na ljudima u Americi, a cilj im je da elektrode ubace u mozgove pacijenata koji imaju paralizu.

Facebook za to vrijeme podržava istraživanja kako bi došao do slušalica koje će moći da transkribuju 100 riječi u minutu, i to samo preko misli osobe koja ih nosi.

I Rezai je skeptičan kada je riječ o umiješanosti tehnoloških kompanija u ovu oblast:

– Mislim da je to veoma dobro za nauku, potrebno nam je više nauke kako bismo što više naučili od ljudskom mozgu. Međutim, to ne treba da služi za poboljšanje ljudske rase. Ovo nije tehnologija za masovnu potrošnju.

Kako kaže, mora biti strogo regulisano ko može da, nakon podnošenja zahtjeva, dobije takav implant.

– Nije to kao da dobijete vakcinu ili tetovažu. Operacija nosi rizike koje nisu zanemarljivi. To je samo za one sa hroničnim bolestima zavisnosti, kod kojih nijedno drugo lkiječenje nije uspjelo i koji nemaju nikakvu nadu da će se oporaviti – zaključio je Rezai.

BBC

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


ucitavam...

Možda vas zanima

Ovo je prirodni lijek za regulisanje rada crijeva i podizanje energije

DM

Podgrijavanje ovih namirnica može biti opasno

DM

Hemofarmovih 10 savjeta za sprečavanje prehlade

DM

Zašto je ženama uvijek hladnije nego muškarcima?

DB

Šta je štetnije za vaše zdravlje, šećer ili so?

DB

Upozorenje SZO: Zaraziće se pola svjetske populacije

DM

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više