Zdravlje

Nauka objasnila: Kako reumatološki bolesnici predosjete kišu?


Oboljeli od reumatskih bolesti, kao i ljudi sa starim povredama zglobova i kostiju, izgleda da ipak mogu pouzdano da predvide promjenu vremena, i to na osnovu bola. Iako njihove “prognoze” prati velika doza skepse, one su sada, bar djelimično, dobile naučno utemeljenje.

Naime, proučavajući, još od početka prošlog vijeka, vezu vremenskih parametara i bola u zglobovima i kostima, naučnici su došli do zaključka da ključni uticaj ima atmosferski pritisak.

Pad atmosferskog pritiska, kako su objasnili naučnici, uzrokuje širenje mekog tkiva i tečnosti u zglobovima i na taj način nadražuje nerve, što prouzrokuje osjećaj bola.

Ova veza tipična je za artritične zglobove ili za zglobove koji su bili povrijeđivani. Prema tim istraživanjima, promjena u atmosferskom pritisku može i da poveća i da smanji bol. Sve je, ipak, još pod znakom pitanja, jer je čitav naučni rad zasnovan na subjektivnom doživljaju bola ispitanika. Naučnici su istraživali i uticaj temperature i vlažnosti vazduha na povrijeđene dijelove tijela i bol, ali se nije došlo do konkretnih podataka.

I pored ovih, novih naučnih nagovještaja, iskustvo ljekara u kliničkoj praksi pokazuje da bolovi u kostima najčešće ne nastaju zbog jednog izolovanog parametra vremena, već zbog čitavog zbira udruženih nepovoljnih biometeoroloških faktora, najčešće tokom naglih promjena vremena.

Profesor dr Branislava Glišić, reumatolog Vojnomedicinske akademije u Beogradu, kaže, da udruženi klimatski faktori, u koje se ubrajaju atmosferski pritisak, temperatura i vlažnost vazduha, imaju dokazano veliki uticaj na zdravstveno stanje.

– To je najizraženije kod promjene vremenskih prilika, koje pojačavaju simptome bolesti kod artritisa i degenerativnih reumatičnih bolesti. Stalne oscilacije atmosferskog pritiska i temperature su značajnije od njihove trenutne vrijednosti, zato što ih pacijent teže podnosi nego ustaljene klimatske prilike. Žene su, generalno, osjetljivije od muškaraca na ovakve promjene – kaže prof. Glišić.

Niži atmosferski pritisak ima lošiji uticaj nego viši, zato što dovodi do širenja i kontrakcije tetiva, mišića, kostiju i ožiljaka.

– Hladno i vlažno vrijeme često može da pogorša simtome. Niske temperature vazduha utiču na sinovijsku tečnost, tako da ona postaje gušća, što pojačava bol u zglobovima – kaže prof. dr Glišić.

Jasminka Smailagić, biometeorolog, načelnik Odjeljenja za monitoring klime i klimatske prognoze RHMZ Srbije, kaže da zbog promjena u atmosferskom pritisku, čestog povećanja vlage u vazduhu i osciliranja temperature oboljeli od reume najčešće pate od produžene jutarnje ukočenosti, bolova i slabije pokretljivosti.

– Glavne tegobe su bol, ukočenost zglobova i mišića, smanjena radna aktivnost i nervna labilnost. Tetive, mišiće i kosti, zbog tkiva različite gustine, hladnoća i vlaga stiskaju ili šire na različite načine. Te promjene dovode do podraživanja živaca, a zatim i do reumatskih bolova – kaže Jasminka Smailagić.

Bolovi mogu da se ublaže jednostavnim preporukama ljekara, od kojih je najvažnije utopljavanje zglobova tokom hladnih dana.

– Tursko kupatilo, sauna i hladni tuševi pomažu tijelu da prođe kroz značajne i nagle promjene, poboljšavajući sposobnost prilagođavanja. To je zbog toga što stvaranje kontrolisanih klimatskih uslova, kao što su visoka vlažnost vazduha, visoka temperatura i hladnoća, pomaže našem tijelu. Osim toga, svakodnevna fizička aktivnost na otvorenom omogućava bolju kontrolu nad tijelom i suočavanje sa vremenskim promjenama – kaže prof. Branislava Glišić.

Oprez za sve hronično oboljele

Naglo otopljenje ili naglo zahlađenje, pri čemu dnevna temperatura oscilira i za više od 10 stepeni, utiče na cjelokupno zdravlje.

– Česti su vrtoglavica, glavobolja, bol u grudima i glavi. Sa promjenom barometarskog pritiska, temperature i vlažnosti vazduha, može da dođe do pogoršanja stanja kod astmatičara i hipertoničara. Naglo zahlađenje izaziva spazam krvnih sudova, koji može dovesti do hipertonične krize. Zbog pada atmosferskog pritiska dolazi do smanjenja količine kiseonika u organizmu, što dovodi do njegovog nedostatka u srčanom mišiću i mozgu. Na oprezu bi trebalo da budu pacijenti sa bolestima srca, krvnih sudova i pluća – kaže Jasminka Smailagić.

Novosti

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Blitva čuva bubrege i oči

SA

Biljke koje izazivaju alergijske tegobe

SA

Ovim navikama trebate počinjati dan

OT

Ljekovite strane čuvarkuće

SA

Povrće koje reguliše pritisak ali i sprečava nemir i nervozu

OT

Magnezijum pomaže da bolje spavate

SA

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više