Društvo

Zašto autorstvo u medijima više nije prioritet?


Nekontrolisano zatrpavanje medijskog prostora ogromnim brojem vijesti nije dovelo do odlične obaviještenosti građana, već do gušenja u moru nebitnih informacija koje lagano potiskuju kritičko mišljenje i informacije od javnog značaja.

Građani su svakodnevno bombardovani stotinama informacija od koji se možda samo nekoliko njih može nazvati pravim vijestima, dok je sve ostalo popunjavanje medijskog prostora u svrhu zadovoljavanja kriterijuma da “svi moraju da prate sve”.

Zabavljeni prenošenjem tuđih i agencijskih vijesti, nerijetko ne navodeći ni autora ni izvor, priličan broj vlasnika medija i urednika, prihvatili su jeftiniju praksu preuzimanja tuđih priča umjesto ulaganja sopstvenih kapaciteta u istraživanje i pisanje originalnih autorskih priča.

Čisti kapitalistički pristup da imate portal koji dnevno objavi 150, 250 ili 300 vijesti, postao je nešto čime se mnogi hvale u novinarskim krugovima, zaboravljajući da jedna ista vijest u 50 medija ne donosi korist nikome. Ona ne utiče na rast čitanosti niti stvara kod čitalaca svijest o tom mediju kao pouzdanom. Sa druge strane nanosi se ogromna šteta onome ko ju je kreirao, uložio i ljudske kapacitete i materijalna dobra na njeno stvaranje, ali zbog munjevitog kopiranja i prenošenja, ne može izući maksimum iz njenog plasmana.

Novinar Goran Dakić kaže da se novinarstvo danas gleda kroz prizmu kapitalističkog takmičenja i svođenja novinarstva na informaciju umjesto na istraživanje i mišljenje iz kojih nastaju originalni autorski tekstovi.

Goran Dakić, foto: S. Pašalić

– To što prenesemo 150 tuđih umjesto da objavimo pet ili 10 svojih vijesti dešava se iz dva razloga. Prvi je čisto kapitalističke prirode koji pokazuje da se napravilo takmičenje ko će prvi da ima vijest. U tom smislu je novinarstvo svedeno na puku informaciju i ni na šta drugo. Dokaz tome je da su novinari postali i snimatelji i montažeri. Gubi se novinarski identitet i postajemo obični radnici koji trebaju da uslikaju i naprave kratki video, žurno ga šaljemo uredniku da bi to bilo objavljeno prije nego kod konkurencije. To je prva nepoznata u tom matematičkom izrazu. Druga je ta nasušna potreba da se bilo kakva vrsta istraživačkog novinarstva eliminiše jer se samim tim ukida i kritika i mogućnost da ukažete na sve ono na šta bi pravo građansko novinarstvo moralo da radi – objašnjava Dakić.

On ističe da je pravo novinarstvo uvijek u interesu građana, a ono što mi imamo je posao baziran na tome šta interesuje građane. A to dvoje nisu isto.

– Građane interesuje ko je s kime spavao u “zadrugama”, “farmama” i “parovima”, ali to nije u njihovom interesu. Zbog svega toga što se desilo sa novinarstvom, građani su zaboravili šta je to što bi njih trebalo da zanima. Recimo, više od tih seks skandala treba da ih interesuje ko troši njihove pare. Ubijajući autorsko novinarstvo ukidaju se kritika i mišljenje kao baza iz koje ono mora da pođe. Novinarstvo se nekad ranije podijelilo na dvije škole, informacija i mišljenja. Mi danas imamo novinarstvo koje je isključivo bazirano na informaciji koja mora biti što kraća i jednostavnija, sa dvije fotke, Facebook liveom ili kratkim videom. Sve više od toga je nepotrebno i protjerano je iz medija – kaže Dakić

Odgovor ko najviše koristi ima od toga se sam nameće, ali novinari ne bi smjeli da zaborave šta je njihov posao: da objave informacije. Jedina dobra stvar ovog vremena kritično lošeg za novinarstvo, smatra on, jeste što postoje razne platforme za objavljivanje, pa nema izgovora za nerad. Ukoliko urednik neće da vam objavi priču, imate gdje ćete sa njom, od sajtova do blogova i društvenih mreža.

Dakić govori da je svako autorstvo bolje i značajnije od prenesene priče ili kopiranja teksta sa agencija. Preneseni tekst, kaže on, kada se reciklira više nije ni informacija, spada u popunjavanje prostora.

– Nemam ništa protiv prenošenja informacija, ali ako se ona dopuni nečim. Preuzmi ako ćeš dopuniti i obogatiti nekom novom informacijom ili izjavom sagovornika. Suvo kopiranje samo radi popunjavanja prostora je besmisleno. Krenite od kucanja ključnih riječi, ko vam kaže da ćete ako ukucate “Milorad Dodik” i “NATO” dobiti baš vaš protal u prvih 20 na Google? Naravno da neće ma kakva optimizacija bila – kaže Dakić.

Ekspanzija ogromnog broja medija, posebno na internetu dovela je do hiperinformisanosti prosječnog građanina koji dnevno pročita i po nekoliko desetina vijesti, nerijetko istih, samo u različitim medijima i ponekom drugačijom interpetacijom događaja. Različite interpretacije istih informacija i širenje lažnih vijesti dovele su i do situacije da se jedna ista informacija mora čitati i po nekoliko puta da bi se iz nje mogle izvući osnovne informacije najbliže istini.

Borislav Vukojević sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci kaže da se reciklaža najčešće radi iz ekonosmkih razloga, ali da je to često poligon za širenje lažnih vijesti i plasiranja pogrešnih informacija. Istovremeno, kaže on, sve je više medija koji se kreiraju samo za potrebe prenošenja informacija, a ne zbog kreiranja novih sadržaja, što dovodi do krize autorstva.

– Reciklaža tekstova se najčešće radi zbog ekonomskih razloga, jer je jeftinije. Ne vidim ništa loše u prenošenju drugih ako se uredno navede autor. Međutim, loše je kreirati medije koji samo recikliraju, jer se na taj način mnogo teže staje u kraj greškama i širenju lažnih vijesti: originalna vijest može biti uklonjena, ali se toliko reciklirala da nema nikakvog efekta – kaže on i dodaje i da autorstvo više nije prioritet jer većina medija ni ne zna da tekstovi novinara podliježu zaštiti autorskih prava.

Urednik mostarskog portala dnevnik.ba Jurica Gudelj smatra da je autorstvo danas postalo preskupo za mnoge medije zbog čega se okreću prenošenju vijesti.

Jurica Gudelj

– Odnos cijene izrade, recimo, jednog teksta s popratnim fotografijama za mnoge medije je postao neisplativ, jer je puno jeftinije prepakovati postojeće vijesti s interneta. Ako pitate da li je bolje prenijeti mnogo vijesti ili se svesti na samo nekoliko svojih, po mom mišljenju, nijedan eksrem nije dobro rješenje. Gotovo pa nužno je imati vijesti koje “svi imaju”, ali je isto tako potrebno imati i neku vlastitu osobitost. Neki mediji egzistiraju samo zahvaljujući postavljanju kvalitetnih naslova na opšte vijesti. Lično sam stava kako se mora imati oboje: i vlastiti autorski tekstovi kao i većina tzv. agencijskih vijesti – kaže Gudelj.

Ova situacija za sada, smatra on, odgovara samo onima kojima je cilj imati slabe i nejake medije. Dakle, onima koji žele manipulisati medijskim sadržajem i publikom.

– Takvih aktera danas je jako puno u BiH, ali i u cijelom svijetu. Novinari danas uglavnom prenose izjave političara i odgovore na izjave. Vrlo je malo stvarnih događaja o kojima se izvještava. Vidjeli smo da se ništa ne dogodi čak ni onda kad novinari otkriju aferu i prikupe sve potrebne dokaze. U BiH ne postoji izgrađena javnost koja je u stanju prisiliti političare i ostale javne dužnosnike na odogovorno ponašanje – rekao je Gudelj.

Andrijana Pisarević

Tekst je nastao u okviru projekta “Zaštita autorskih prava novinara/ki i drugih medijskih djelatnika u Bosni i Hercegovini”, koji implementiraju Udruženje BH novinari, Hayat TV, Dnevni list i Srpskacaffe. Projekat je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i OM.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Masovna vakcinacija u Srpskoj počinje sutra

GC

Moguće obustave saobraćaja u Trebinju zbog sahrane vladike Atanasija

GC

Indeks ekonomskih sloboda: BiH najgora u regionu

GC

Fitnes savez RS: Odluka o zabrani rada neopravdana

GC

Krizni štab Srbije donio nove mjere

GC

Elezu određen jednomjesečni pritvor

GC

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više