Zanimljivosti

Kako izgleda kratka istorija rukovanja?


U pojedinim putipisima je svojevremeno zabilježeno je da su se domoroci iz pojedinih primitivnih plemena pri susretu pozdravljali uzajamnim njušenjem. Ova praksa, na primjer, postoji i danas u tradicionalnom pozdravu “sogi” na pacifičkim ostrvima Tuvalu, koji mahom upražnjavaju samo rođaci i bliski prijatelji kad se susretnu i dodirujući obraze, uzajamno mirišu.

Nije nerazumno zaključiti da se u drevnoj, prepotopskoj prošlosti svi pripadnici ljudske vrste pri susretu nisu hvatali za dlanove, potom ih stezali i tresli međusobno, nego da su razmjenjivali mirisne nadražaje onako kako to čine stanovnici malog arhipelaga na Pacifiku. Životinje, uključujući i niže primate, inače se upoznaju njuhom. To je osnov takozvanog hemijskog signalizovanja zahvaljujući kome jedinka uslovno “prepoznaje” onu koja joj genetički odgovara.

Možda ćete se iznenaditi, ali i samo rukovanje, kao univerzalni gest pozdrava u zapadnoj kulturi, na izvjesan način predstavlja uzajamno hemijsko signalizovanje. Tim istraživača sa Vajcman instituta u Izraelu, predvođen dr Idanom Fruminom, sproveo je prije pet godina ispitivanje u kome je pokazao da, zapravo, nakon rukovanja ljudi nesvjesno mirišu svoje šake i prste kako bi indirektno “onjušili” osobu sa kojom su se rukovali.

Mada je zauzelo mjesto njušenju, rukovanje je, izvjesno, jedna od najstarijih ljudskih tradicija. Arheološki nalazi, kako reljefi na nadgorbnim pločama, tako i crteži na vazama, ukazuju da je običaj rukovanja postojao u Staroj Grčkoj još u petom vijeku prije nove ere. Predstava ljudi koji se rukuju, koja se u Grčkoj nazivala dexios (od starogrčkog izraza za pozdrav), preneće se kasnije i na umjetnost Starog Rima, kao što je, po svemu sudeći, rukovanje ušlo među rimske običaje.

Ustaljeno je ubjeđenje, pa čak vjerovanje, mada porijeklo toga nije poznato, da je običaj rukovanja otvorenim dlanom signal pomirenja i da je nastao kao gest kojim jedan čovjek pokazuje drugom da nije naoružan. Antičke predstave rukovanja obuhvataju i nešto širi spektar poruka, na mnogim reljefima nalaze se prikazi zaštitnika zbratimljenih gradova kako se rukuju ili pak, vladara zatečenog u rukovanju sa nekim od grčkih bogova, što je kao svevremenska politička poza trebalo da ukaže na božansku podršku koju vlast ima.

Fotografija prikazuje reljef na kome se rukuju dvije boginje, Hera i Atena. Reljef koji se danas čuva u muzeju Akropolis u Atini, nastao je nakon Peloponeskih ratova, krajem petog vijeka prije nove ere i posvećen je prijateljstvu Atine i Samosa, grada države u Jonskom moru čiji je zaštitnik bila boginja Hera. Mada u prethodnim decenijama i sam u ratu sa Atinom, Samos je ostao dio Delskog saveza, lojalan Atini i nakon poraza od Sparte, o čemu govori inskripcija ispod prizora rukovanja.

Danas postoje brojni varijeteti i načini rukovanja u različitim kulturama. Već dugo je poznato da se, isto tako, putem rukovanja prenose i različite zaraze. Između ostalih mikroorganizama, sa ruku na ruke se prenosi i novi koronavirus, koji se najčešće širi putem zaraženih kapljica i umije dugo da živi na ljudskoj koži. To je dovelo do toga da se u osvit pandemije masovno, širom svijeta, uz pranje ruku sapunom (kao dobrog načina da se šansa od zaraze prepolovi) savjetuje izbjegavanje rukovanja.

Ispostavlja se da to nije sasvim lako. Možda ste i sami primijetili kako odsustvo rukovanja ponekad predstavlja pravi izazov i čini susrete sa ljudima “neslanim”. Kako biste ih osolili, u uslovima epidemije možete se okušati sa alternativnim gestom, naklonom ili kakvom drugom srdačnom porukom.

Izvorno njušenje, u najmanju je ruku, nezahvalno.

naukakrozprice.rs

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Zašto bračno putovanje nazivamo medeni mjesec?

GC

Spektakularni snimak kratera punog leda na Marsu (video)

GC

Genichi Mitsuhashi je prvi nindža sa magistraturom

DB

Ko najviše psuje za volanom, a ko zaboravlja na ograničenje brzine?

DB

NASA-in “miris svemira” je sada dostupan kao parfem

GC

Odbio da usluži mušteriju bez maske, dobio 100 000 dolara bakšiša

GC

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više