EX YU

Sinod SPC poništio sve promjene akata u SAD: Jedna crkva, četiri ustava!


Temelj ustrojstva Srpske pravoslavne crkve je skoro vijek star Ustav, ali i više malih temeljnih akata po kojima je crkva organizovana na pojedinim područjima. Svoje posebne krovne propise ima Ohridska arhiepiskopija u Makedoniji, SPC u Sjevernoj i Južnoj Americi, kao i u Australiji i na Novom Zelandu. Ovi mali ustavi, međutim, često otežavaju misiju crkve, ali i otvaraju prostor za imovinske manipulacije, zloupotrebe, pa i raskolničko djelovanje.

Nedavni događaji u Americi, gdje su vladike na svoju ruku donijele ustav ograničen na prostor samo jedne države, SAD, zbog čega su patrijarh i Sinod morali da reaguju i tamošnje eparhije vrate u kanonski i pravni poredak, pokazali su sve rizike od postojanja i samovoljnih izmjena lokalnih krovnih akata.

Trojica američkih episkopa, Maksim, Irinej (Dobrijević) i Longin tako su promijenili čak i ime SPC – krstivši je u “Srpsku pravoslavnu eparhiju u SAD”. Da stvar bude složenija, postoje i sumnje da su prema svom, u međuvremenu poništenom, ustavu započeli i promjenu pravnog statusa crkvene imovine.

Iskustva sa lokalnim ustavom podjednako su loša i sa drugog kraja južne hemisfere. Ustav Mitropolije australijsko-novozelandske, umjesto da tamošnju crkvu ojača i sjedini, oživio je stare raskole i sukobe među vjernicima i eparhiju doveo na rub finansijske propasti.

– Najviši pravni akti u Americi i Australiji odobravani su u želji da se Crkva bolje prilagodi lokalnim potrebama i domaćem zakonodavstvu. Ovaj osnovni motiv dopunjavan je i prirodnim potrebama eparhija u najudaljenijim krajevima planete da imaju efikasniju organizaciju, koja se razlikuje u odnosu na crkvu u matici. To su bili motivi što su najviši organi SPC davali zeleno svjetlo za ove i ovakve ustave. Praksa je, međutim, pokazala da koliko pomažu Crkvi, toliko su i opasni – objašnjavaju u Patrijaršiji SPC.

Ideju da cijela Srpska crkva ima samo jedan opštevažeći Ustav afirmisao je u domaćoj javnosti protojerej-stavrofor Velibor Džomić, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko primorske.

– Zbog specifičnih prilika i autonomnog statusa pravoslavna Ohridska arhiepiskopija trebalo bi da zadrži svoj najviši akt. Ustav Mitropolije australijsko-novozelandske pod hitno bi trebalo spustiti u rang statuta. Takođe, svaka eparhija sa sjedištem u jednoj saveznoj državi u SAD trebalo bi da ima svoj statut i ništa više od toga – objašnjava prota Džomić.

Novi centralni pravni akt, međutim, potreban je Srpskoj crkvi u cjelini. Postojeći je usvojen još 1931. godine u vrijeme kraljevine, revidiran je 1947. a do danas je više puta mijenjan saborskim odlukama ustavnog karaktera. Da ustavno-pravna situacija nije baš najčistija svjedoči i da je posljednje štampano izdanje Ustava SPC objavljeno 1957, a da danas gotovo ne postoji dostupan prečišćeni tekst ovog akta.

Nova verzija na doradi

Sveti arhijerejski sabor još 2011. godine formirao je radnu grupu sa zadatkom pisanja novog Ustava SPC. Rezultat rada ovog tima je radna verzija najvišeg pravnog akta koja se pojavila prije tačno dvije godine. Nacrt je sadržao niz novih i promijenjenih rješenja koja se tiču preambule, procedure izbora patrijarha i njegovog titulisanja, teritorijalne organizacije i ranga eparhija… Najviše crkveno tijelo, međutim, maja 2018. godine odbilo je da usvajanje ovog teksta uvrsti u dnevni red, a tekst je tada vraćen na doradu.

Večernje novosti

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Sjeverna Makedonija: 603 novozaražena, 39 osoba umrlo

DB

Vučić: Nismo zainteresovani za stvaranje Velike Srbije

DB

Lažne “Fajzerove” vakcine otkrivene u Meksiku i Poljskoj

DB

Ko je Migel Dijaz Kanel, novi lider Komunističke partije Kube?

DB

Petak pretežno oblačan uz moguću lokalnu kišu

DB

Stanivuković položio vijenac na spomenik palim borcima NOR

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više