Zanimljivosti

Stvarne priče i bajke koje se kriju iza Disneyjevih animiranih filmova


Mnogi od nas odrasli su uz Disneyjeve filmove, a priče o princezama, vilama i zlim kraljicama neosporno su postale dio duha današnjice. Iako ih je Disney uljepšao, u svom originalnom obliku nisu ništa manje fascinantne.

Neki od filmova sadrže originalne Disneyjeve priče dok je za većinu njih drevni folklor poslužio kao inspiracija. Snježana, Pepeljuga i Mala sirena inspirisane su, primjera radi, bajkama s evropskih prostora, dok su mnoge priče bazirane na stvarnim istorijskim događajima i osobama.

Iako ih je Disney pročistio i uljepšao, ove priče u svom originalnom obliku nisu ništa manje fascinantne u odnosu na svoje adaptacije.

Pocahontas

Možda i najpoznatiji Disneyjev film baziran na stvarnim događajima, Pocahontas iz 1995. godine, u osnovi je romansa koja se bavi odnosom između princeze, pripadnice indijanskog plemena Powhatan pod imenom Pocahontas i engleskog koloniste Johna Smitha.

Film, koji oslikava tenzije između američkih domorodaca i engleskih doseljenika, koji su nastojali da domoroce međusobno zavade i otmu im zemlju, završava se tako što Pocahontas uspijeva da spasi Smithov život i donese mir između zaraćenih strana.

Iz istorijskog ugla ova priča ima nešto drugačiji tok. Naime, Pocahontas, što u prevodu znači “mala zločastoća”, bio je samo nadimak osobe po imenu Matoaka. Iako je ona predstavljena kao djevojka u filmu, u vrijeme kada je srela 28-godišnjeg Johna Smitha imala je samo 10 godina.

Istina je da je ona spasila život ovog engleskog koloniste, kao i da je bila kćerka poglavice plemena Powhatan. Međutim, u filmu nije prikazano da su je kolonisti oteli i držali kao taoca, preobratili je u hršćanstvo, udali je za čovjeka dvostruko starijeg od nje i da su je pod novim, promijenjenim imenom Rebecca u Engleskoj prikazivali kao primjer “civilizovanog divljaka”, da bi na kraju preminula u Engleskoj u svojoj dvadesetoj godini iz nepoznatog razloga.

“Disneyjev tretman” nije zaobišao ni Johna Smitha kojeg su u stvarnosti savremenici opisivali kao neugodnog i krajnje neatraktivnog čovjeka.

Moana

Jedna od najuspješnijih nedavnih Disneyjevih produkcija, Moana je primjer priče koja se nije previše udaljila od svojih istorijskih korijena. Film se bazira na kombinaciji drevnih mitologija sa prostora Havaja, Tahitija, Samoe, Tonge i Polinezije.

Priča prati hrabru princezu Moanu koja traga za polubožanstvom Mauijem, a potom se oni zajedno upuštaju u avanturu s ciljem spašavanja njenih sunarodnika od gladi. U mitologiji koja je korištena kao inspiracija, zaista postoji polubožanstvo Maui koje je, prema legendi, bilo odgovorno za mnoge stvari koje je Moana od njega tražila.

I dok je lik Mauia omekšao u Disneyjevoj interpretaciji u odnosu na mitološke izvore, američki studio ipak nije u potpunosti promijenio njegov karakter, na način kako je to činio u drugim filmovima. Pjesmu iz filma “You’re welcome” vrijedi spomenuti, jer vjerno prati polinežanski mit o Mauiu i njegovoj pouzdanoj udici, kao detalj koji je preuzet iz originala, navodi Ancient Origins.

Moana je primjer da Disney može uspješno interpretirati postojeći folklor bez previše izmjena, a popularnost ovog filma mogla bi otvoriti vrata novim adaptacijama mitova u budućnosti.

Snježana

Stotinama godina, ova bajka se prenosila s koljena na koljeno i tokom vremena postala pravi klasik u svom žanru. Iako su je braća Grimm zabilježila početkom 19. vijeka, vjeruje se da priča potiče još iz srednjeg vijeka.

U osnovi, ovo je bajka u pravom smislu te riječi, jer su u središtu priče prelijepa princeza, čarobno ogledalo, zla kraljica, kletva i zgodni princ. Iako oni koji su čitali priču braće Grimm znaju u kojoj je mjeri Disney promijenio priču i dao joj porodični karakter, ono što je manje poznato je da priča možda vuče korijene iz stvarnih događaja.

Naime, tokom 1994. godine, njemački istoričar Eckhard Sander objavio je rad u kojem tvrdi da je otkrio dokaz o tome da je bajka inspirisana stvarnim događajima iz 16. vijeka.

Princeza iz bajke je u stvarnosti bila njemačka grofica Margarete von Waldeck, koja je misteriozno umrla u 21. godini nakon što je otrovana. Sa 16 godina maćeha je istjerala iz kuće, jer se zaljubila u princa za kojeg se nije mogla udati. Moguće je da su patuljci iz priče inspirisani ljudima zakržljalog rasta, koji su radili u rudnicima u vlasništvu njenog oca.

Alternativna verzija porijekla ove bajke govori o Mariji Sophiji von Erthal, koja je bila kćerka njemačkog princa iz 17. vijeka i čiji život ima mnogo sličnosti s događajima u bajci. Naime, poznato je da je imala maćehu koja je prezirala svoju usvojenu djecu. U njenom domu je postojalo “ogledalo koje priča”, koje se danas nalazi u muzeju Spessart, a ljudi zakržljalog rasta, odnosno patuljci, radili su u lokalnim rudnicima. Zatim, stakleni kovčeg može biti inspirisan tradicijom stakloreza u regiji, dok otrov možda aludira na uzimanje prevelike količine biljke pomoćnice, koja u tom slučaju postaje otrovna, a koja je rasla u izobilju u tim krajevima.

Pepeljuga

Ovo je još jedna neprolazna priča koja je 1950. godine doživjela “Disneyjev tretman” i postala animirani klasik. Priča prati život mlade zlostavljane sluškinje, koju je maćeha zarobila u kući, a koja uz pomoć vile odlazi na bal na kojem se princ u nju zaljubljuje i gdje gubi staklenu cipelicu. Nju princ oslobađa dotadašnjeg života nakon što je isprobala izgubljenu cipelicu, koju su prije nje probale sve slobodne žene u kraljevstvu.

Za priču se u početku mislilo da potiče iz 17. vijeka, ali je vjerovatnije da ima mnogo starije korijene, koji sežu do Kine, i to u periodu oko 206. godine prije nove ere.

Ye Xian, kćerka kralja, živjela je ugodnim životom sve dok je smrt njenog oca nije bacila u ruke nemarne i zlonamjerne maćehe. Imala je i polusestru koja je bila ružna i glupa. Ye Xian je bila primorana da služisvoju maćehu i polusestru koje su je, iz ljubomore zbog njene ljepote i pameti, na sve načine nastojale poniziti. Nakon što joj je maćeha ubila čarobnu ribu s kojom se sprijateljila, Ye Xian je zakopala njene kosti kako bi sačuvala njene čarobne moći. Kada su njena maćeha i polusestra otišle na glamurozni bal i ostavile je samu, ona je poželjela da obuče svilenu haljinu i zlatne cipelice.

Pojavila se kao najljepša žena na balu, ali dok je pokušavala izbjeći maćehin pogled, izgubila je jednu zlatnu cipelicu, baš kao i Pepeljuga u bajci. Zlatna cipelica završila je u rukama kralja, koji je postao opsjednut pronalaženjem njene vlasnice. Vjerovao je da ona mora biti vrlo lijepa, čim ima tako malo stopalo. U to vrijeme deformacija stopala da bi bila što manja bilo uobičajena pojava u Kini, jer su mala stopala bila odraz ženske ljepote. Ye Xian je potom uspjela stići do dvora i dokazati da cipelica pripada njoj, a kralj se u nju odmah zaljubio, nakon čega su njih dvoje sretno živjeli.

Sličnosti između ovih priča toliko su velike da je gotovo nemoguće da Pepeljuga nije barem dijelom inspirisana mnogo starijom kineskom bajkom, kojoj je Disneyjeva adaptacija udahnula novi život.

Ipak, ako je tačno da je priča o Ye Xian poslužila kao uzor za Pepeljugu, može se primijetiti da je okrutan običaj smanjivanja stopala izbačen u Disneyjevoj verziji.

Mulan

Disneyjev animirani film Mulan bio je potpuni hit kada je snimljen 1998. godine, a popularnost ovog ostvarenja nije se smanjila, te je napravljen akcioni igrani remake filma, koji treba tek biti prikazan.

Hrabro putovanje mlade žene koja se prerušava u muškarca i zauzima očevo mjesto, kako bi se borila u ratu protiv Huna, ustvari se bazira na poznatoj kineskoj legendi o Hua Mulan.

Balada o Mulan bila je izvor inspiracije kada je kineskim trupama bila potrebna nada, a slika junačkog ženskog ratnika, koji prkosi društvenim normama da bi pomogla u obrani svoje zemlje, pomogla je jačanju morala.

Hua Mulan je ostala popularna figura u kineskom folkloru i pojavljuje se u velikom broju knjiga, predstava i drugih umjetničkih djela. Uprkos popularnosti na Zapadu, u Kini film nije bio dobro prihvaćen, jer su ljudi smatrali da je predaleko otišao od originalne priče.

Mnoge priče o stvarnim istorijskim osobama ili priče iz folklora promijenjene su u Disneyjevim filmovima da bi odgovarale modernom pripovijedanju, a pojedinci su ih ubrzo i kritikovali zbog toga. Ipak, Disney je ove priče podijelio sa globalnom publikom, koja možda nikada ne bi čula za neke od njih. U današnjoj eri dostupnosti informacija vrlo je lako istražiti i saznati originalne priče i istovremeno uživati u njihovim modernim adaptacijama.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Jelen Music Show Live Session donosi svirke od kuće

GC

Amerikanci gomilaju zalihe marihuane

GC

Fotka policajaca koji se oprašta od supruge medicinara postala viralna

DB

Pornhub otključao sadržaj za zainteresovane širom svijeta

SA

Kako izgleda kratka istorija rukovanja?

DB

Istraživanje potvrdilo dio biblijske priče o nastanku svijeta?

GC

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više