Društvo

Virus ugrozio opstanak medija


Kriza izazvana pandemijom virusa korona žestoko je pogodila gotovo sve medije u Republici Srpskoj i poremetila njihovo poslovanje, što bi u konačnici moglo da dovede do ugrožavanja njihove osnovne funkcije – informisanja javnosti.

Predstavnici medijskih kuća iz cijele Srpske i novinarska udruženja upozoravaju da mediji svakim novim danom trpe sve veće gubitke i da, iako se zasad nisu odlučivali na radikalne mjere, niko ne može da garantuje da, ako se kriza oduži, za tim mjerama neće morati da posegnu. Novinari u Srpskoj tako dijele sudbinu kolega u gotovo svim evropskim zemljama, uz razliku da su neke države već preduzele određene mjere u smislu finansijske podrške medijskom sektoru bez koje gotovo sigurno slijede masovna otpuštanja, pa čak i gašenje pojedinih medijskih kuća.

U najtežoj situaciji našla se štampa koja je već godinama u problemima jer vodi neravnopravnu bitku sa elektronskim i novim medijima na internetu.

Iako mediji spadaju u grupu preduzeća kojima nije zabranjen rad, mjere koje su na snazi već mjesec i po dovode do ogromne indirektne štete i nenadoknadivih gubitaka.

Medijima nije zabranjen rad, ali jeste ogromnoj većini oglašivača. Kako oni ne rade, nemaju potrebu ni da se oglašavaju, a i ono malo sredstava za marketing usmjeravaju prema televizijama koje su u vrijeme karantina i izolacije najgledanije.

Kada je “Glas Srpske” u pitanju, zabrane su uticale i na obim objave čitulja, što je takođe važan segment u finansijskoj konstrukciji našeg lista. Osim toga, zabrana kretanja populaciji starijoj od 65 godina, među kojom su vjerni čitaoci “Glasa”, dramatično je uticala na prodaju. Generalni direktor “Glasa Srpske” Boris Dmitrašinović kaže da u ovom listu radi 86 stalno zaposlenih radnika i dvadeset honorarnih saradnika i da tokom krize niko nije dobio otkaz.

– Iako smo u teškoj situaciji, poštujemo odluku Vlade RS. Radnike koji su u rizičnoj grupi poslali smo da rade od kuće, a poneki su i na odmoru. Ostali redovno obavljaju svoje zadatke i čine sve da kvalitetno informišu građane o teškoj situaciji koja nas je sve zadesila – kaže Dmitrašinović.

On podsjeća da je “Glas” izlazio za vrijeme Drugog svjetskog rata, zemljotresa u Banjaluci, Odbrambeno-otadžbinskog rata i poplava. Ove godine, dodaje, najstariji dnevni list u Srpskoj obilježava 77. rođendan.

– Izlazimo i u doba pandemije i ni u jednom momentu nismo pomislili da obustavimo rad, ali svakim danom imamo sve više problema – ističe Dmitrašinović.

Za vrijeme pandemije, iako mnogi to ne vide ili o tome ne razmišljaju, i novinari su se našli na prvoj liniji fronta borbe protiv virusa. Njihova uloga ne može da se poredi sa onom koju imaju ljekari, ali u situaciji kada je izuzetno važno da do građana dođe pravovremena i prije svega tačna informacija, može se reći da je uloga medija povremeno i presudna.

Dok se od građana traži da ostanu kod kuće i drže fizičku distancu, novinari su postali njihove oči i uši. Istovremeno, i sami rizikuju da se zaraze jer svakodnevno imaju bliske kontakte sa rizičnim grupama. I u takvim uslovima na stranicama “Glasa” u proteklih mjesec i po dana čitaoci su mogli da pronađu sve najvažnije informacije o borbi protiv pandemije u Srpskoj, tekstove o problemima u privredi, savjete i preporuke ljekara i priče sa herojima ovog vremena iz svih oblasti.

S druge strane, dok mnogi govore o širenju lažnih vijesti, o čemu je vlast Srpske prvo donijela, pa poništila uredbu sa zakonskom snagom, upravo takozvani “mejnstrim” mediji su odigrali ključnu ulogu kako bi širenje lažnih vijesti bilo zaustavljeno.

Izvršna direktorica “Nezavisnih novina” Diana Radić kaže da je kompanija “NIGD Dnevne nezavisne novine” značajan privredni subjekt u čijem sistemu je zaposleno 107 radnika i nemali broj spoljnih saradnika.

– Svjesni smo da je veliki dio odgovornosti i na nama kao najčitanijem mediju u RS jer nas redovno prati više od tri miliona ljudi. U otežanim uslovima sve to zahtijeva dodatne napore za naše ljude i dodatne troškove za kompaniju. Radimo punim kapacitetom, a prihodi rapidno padaju. Realizacija naših planiranih prihoda je svedena na 50 odsto, a naplate potraživanja gotovo da i nema. Ipak, sve svoje resurse smo stavili u funkciju što kvalitetnijeg informisanja javnosti i komunikaciju sa građanima i to daje vidljive rezultate – kaže Radićeva.

Odgovorni urednik “Euro Blica” Siniša Trkulja kaže da štampani mediji trpe velike gubitke, ali da probleme imaju i televizije.

– Iskreno se nadam da će Vlada RS, ali i vlast na nivou BiH shvatiti da su mediji jedan od stubova modernog i slobodnog društva te da će u ovoj teškoj situaciji naći načina da pomognu i medijima – dodaje Trkulja.

Direktor TV K3 iz Prnjavora Branko Dakić kaže da je profesija u velikom problemu, ali da o tome niko ne priča.

– Spominju se medicinski radnici, policija, komunalni policajci. Naravno, njima svaka čast, ali šta je sa novinarima, fotoreporterima, kamermanima i svim drugim zaposlenim u medijima? Mi smo tu svaki dan da izvještavamo, prenosimo informacije, idemo pred karantine, pred bolnice, sa ljudima smo koji bi mogli biti u kontaktu sa zaraženima – kaže Dakić.

Predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske Milorad Labus kaže da su i mediji u Srpskoj, kao i privredni subjekti koji ne rade, finansijski oštećeni. Dodao je da je Udruženje zbog toga zatražilo od Vlade RS da napravi poseban program pomoći medijima, te da bi do kraja sedmice trebalo da se sastanu sa predstavnicima Vlade.

– Nadamo se da će Vlada imati sluha za apel medija, jer ukoliko ne bude pomoći u ovom trenutku, kada je neizvjesno kada će privreda početi da radi, sporan je i opstanak medija koji nisu javni – rekao je Labus.

Predsjednik Kluba novinara Banjaluka i vlasnik poslovnog portala “capital.ba” Siniša Vukelić kaže da za sada postoje dvije ideje kako vlasti mogu naći načina da naprave poseban paket pomoći za medije i to moraju uraditi zajedno sa medijskom zajednicom.

– Moguće je od medija uzeti oglasni prostor kojeg sada imaju na pretek. Taj prostor potrebno je dati malim i srednjim preduzećima da oglašavaju svoje proizvode. Oni do sada nisu imali mogućnosti da sebi priušte tako skupe reklame. Ovim se postiže trostruki efekat, jer mediji dobijaju pomoć, proizvođači reklamu, a povećava se tražnja za domaćim proizvodima. Drugi način, koji može ići i paralelno, je da bude napravljen poseban fond iz kojeg bi se projektno finansirali mediji – kaže Vukelić.

Glas Srpske

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Masovna vakcinacija u Srpskoj počinje sutra

GC

Moguće obustave saobraćaja u Trebinju zbog sahrane vladike Atanasija

GC

Indeks ekonomskih sloboda: BiH najgora u regionu

GC

Fitnes savez RS: Odluka o zabrani rada neopravdana

GC

Krizni štab Srbije donio nove mjere

GC

Elezu određen jednomjesečni pritvor

GC

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više