Foto: EPA/LEONARDO MUNOZ
Zanimljivosti

Eskobarova zaostavština se nesmetano množi i pravi probleme Kolumbijcima


Narko-bos Pablo Eskobar je na vrhuncu moći nabavio nilske konje za svoj privatni zoološki vrt u Kolumbiji. Četiri decenije kasnije džinovske životinje se slobodno razmnožavaju. Niko ne zna šta da radi s njima.

Veterinar Karlos Valderama može za sebe da kaže da je prvi čovjek na svijetu koji je kastrirao divljeg nilskog konja. Životinja je bila toliko teška da su je podigli kranom.

Sve se to dešavalo u Kolumbiji, hiljadama kilometara daleko od afričkog zavičaja nilskih konja. Vrste koje čovjek naseli tamo gdje im nije mjesto mogu da ugroze staništa i prirodne sisteme u kojima su se obreli.

Eskobarova zaostavština

Narko-bos Eskobar je na vrhuncu moći, osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka, na svom ranču između Medeljina i Bogote napravio zoološki vrt. Eskobara su vladine trupe ubile 1993. Njegov ranč je bio napušten.

Neke egzotične životinje kao što su zebre preseljene su u druge zoološke vrtove, ali tamo nije bilo mjesta za agresivne i teške nilske konje. U Kolumbiji kruži priča da je jedan nilski konj pobjegao prilikom pokušaja vlasti da ga transportuje i da je tako počela priča o njihovom životu u prirodi.

Nilski konji vole Kolumbiju

Sada niko ne zna šta da se radi. Lokalna uprava tvrdi da su na slobodi između 65 i 80 nilskih konja. I da bi ih za deset godina moglo biti čak 150, jer se u Kolumbiji osjećaju dobro i razmnožavaju se bez problema.

Najveći broj njih još živi na području bivše Eskobarove hacijende. Oni su atrakcija za bekpekere. Jedan broj nilskih konja se smijestio u Rio Magdalenu, veliki riječni tok. Tu se danju zadržavaju u vodi, a noću izlaze na kopno, piše “Deutsche Welle”.

Čak i u Africi nilski konji nemaju prirodne neprijatelje, osim lavova. U Kolumbiji su jaguari najopasnije divlje životinje, ali oni nemaju šanse protiv nilskih konja. U Africi redovne suše ograničavaju širenje populacije. Ali u Kolumbiji nema suše. Životinje su u idealnom okruženju.

Do novog milenijuma ljudima ove životinje nisu smetale, a onda su ribari počeli da se žale da im nilski konji ne daju da priđu vodi, a seljaci su čak govorkali da ubijaju domaće životinje. Okolna sela je zahvatila panika.

Kolosi i kolosalan otpad

Džonatan Šeran je biolog na Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu. On je istražio uticaj nilskih konja na prirodnu okolinu u Kolumbiji i došao do zaključka da oni proizvode previše svega – od izmeta, do ostalih supstanci.

– Postoji prevelika količina organskih supstanci. Bezbroj bakterija se hrani time. One mogu da smanje nivo kiseonika u vodi. A posljedice su pomor riba i cvijetanje algi – kaže Šeran. Taj biolog upozorava da će se brzo povećavati broj nilskih konja ako se ništa ne preduzme.

Šta da se radi?

Biolog u organizaciji “Kornare” David Ečeveri kaže da je stručnjacima pošlo za rukom da djelimično stave pod kontrolu rast populacije nilskih konja. Ali to nije bilo dovoljno, jer nilski konji kao vrsta predstavljaju problem – agresivni su, vezani za teritoriju, a provode mnogo vremena u vodi pa ih je teško nadzirati. Zbog svega toga je sprovođenje kontrolnih mjera teško, skupo i opasno.

Organizacija “Kornare” je u posljednjih deset godina sterilisala deset mlađih, lakših nilskih konja. Ali takva operacija, kao što se vidi na primjeru Valderaminog poduhvata, nije ni jednostavna, ni jeftina. Nije lako smiriti ogromne životinje, a što je duža narkoza, to je veća opasnost da nilski konj ugine. Isto tako, pitanje je da li će veterinar moći da priđe životinji.

Zoološki vrtovi ne žele nilske konje, jer koštaju mnogo i zauzimaju mnogo mjesta. A njihov transport u Afriku nije realna opcija, jer afričke zemlje odbijaju uvoz zbog mogućih zaraza.

Nema novca, nema rezervata

Ostaje još samo masovno ubijanje životinja. Mada je to tehnički moguće, bilo bi preskupo i – sporno. Kada je 2009. vojska morala da ubije jednog agresivnog nilskog konja, uslijedili su javni protesti.

Valderama kaže da svi misle kako su nilski konji simpatične debeljuce, kao iz crtanih filmova. Međutim, lokalni stočari nisu oduševljeni takvim komšilukom i žale se da im nilski konji uništavaju ograde i plaše stoku.

David Ečeveri kaže da bi zatvoreni rezervat za životinje u kojem bi se sprovodila efektivna kontrola razmnožavanja bio pravo rješenje. Ali i da ono najvjerovatnije nije moguće bez međunarodne finansijske podrške, koja je trenutno, u vrijeme zatvorenih kolumbijskih granica zbog pandemije korona virusa, malo vjerovatna.

Tako se Eskobarova teška zaostavština u Kolumbiji još nesmetano množi.

DW

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Američki milijarderi tokom pandemije postali bogatiji za 565 milijardi dolara

GC

Vjetar lomio grane u Banjaluci, nema povrijeđenih građana

GC

Novih 10 slučajeva zaraze korona virusom u Srpskoj

GC

Saša Obradović sjeda na klupu KK Crvena zvezda

GC

Nastava za osnovce i na SrpskaCafeu

GC

Održan humanitarni koncert “Srcem za Saru”

GC

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više