Globus

Cijena zlata opet sluti veliku krizu


Pandemija gura cijenu unce žutog metala ka vrijednosti koju je posljednji put imao u vrijeme ruske invazije na Avganistan 1979. godine.

Ljudi još razmišljaju o godišnjim dobima. Ono što moramo da utuvimo u glavu jeste da je ovo novi virus, i da se on ponaša drugačije. Virus korona voli svaku vrstu vremena. I tu smo tek na početku velikog talasa njegovog širenja. Ovim riječima izjasnili su se iz Svetske zdravstvene organizacije (SZO) o eksploziji kovida-19, koji je u prvih sedam mjeseci (zvaničnog) širenja svijetom pokosio skoro 600 000 ljudi, dok je više od 16 miliona osoba imalo “pozitivan” rezultat testiranja na prisustvo te bolesti u organizmu.

Ako je svijet tek na početku, kako kažu u SZO, “velikog talasa” pandemije korone, šta bi, osim vakcine, ljudima danas eventualno moglo da donese miran san u suočavanju s veoma nepredvidivom budućnošću, na koju na sva zvona upozoravaju berze, MMF, Svjetska banka, Međunarodna organizacija rada…?

Za investitore, od spekulativnih fondova koji barataju milijardama dolara i evra, do malih ulagača koji bi novac “iz slamarice” pouzdano da sklone, odgovor je već viđen. Naime, u jeku pandemije čiji se kraj ni izbliza ne vidi, pare treba uložiti u zlatnike, poluge i akcije rudnika žutog metala od Kanade i Kolorada do Perua i Australije, poručuju sa berzi.

– Zlato je ponovo vijesnik neizvijesnih vremena – upozoravaju iz londonskog Sitija nakon što je prošlog ponedjeljka na berzama cijena unce zlata prvi put od 2011. godine premašila sumu od 1 920 američkih dolara za mjeru od oko 31,1 gram žutog metala.

Tog 20. jula na azijskim berzama unca zlata je dostigla cijenu od 1 980,57 dolara zbog palete epidemioloških zagonetki čijem rješavanju brokeri (i mnogi investitori) nisu vični. Osim toga, dokle bi mogla da stigne tekuća eskalacija napetosti između SAD i Kine? Ili, šta stoji iza obnovljenih spekulacija o stvarnoj količini zlatnih poluga u trezorima pojedinih vodećih centralnih banaka svijeta? Iza najnovijeg, rekordnog skoka cijene zlata stoje uglavnom dvije nove nedoumice svjetskih finansijskih tržišta, obe vezane za pandemiju korone.

Naime, koliko ima osnova u zlokobnom upozorenju zvaničnog Londona datom u ponedjeljak da Evropa (a s njom možda i ostatak sjeverne hemisfere) već srlja u drugi talas pandemije ekonomski nesagledivih posljedica? I to bez izgleda da se dokopa vakcine prije, u najboljem slučaju, kraja ove godine?

Istovremeno, koliko bi još dolara mogla da doštampa Amerika u bici protiv ekonomskih i finansijskih posljedica pandemije na terenu najjače ekonomije svijeta?

S takvim nedoumicama oko eventualnog daljeg slabljenja dolara (u ponedjeljak je pao u odnosu na evro na najnižu vrijednost od 2018. godine) i mogućim zastrašujućim padom globalne ekonomije, skokom nezaposlenosti i zamiranjem trgovine, sve to zbog eventualnog novog talasa korone, berze su otvorile kladionicu. Unca zlata na 2 000 dolara već u septembru? Ili možda i više od najviše cijene u istoriji (sa uračunatom inflacijom) od 2 500 dolara iz 1979. godine i vremena ruske invazije na Avganistan? Da ne bude ipak 3 000 dolara idućeg proljeća, ili recimo 6 000 dolara za 31,1 gram početkom 2026, ako dotle ne bude vakcine?

Da se obezbijede, investitori se u doba razbuktale korone ponovo, kao i mnogo puta ranije u neizvijesnim vremenima, vraćaju zlatu.

– Samo od početka ove godine, kad je korona počela sistematski da načinje globalni poredak, investitori su položili gotovo 40 milijardi dolara gotovine u fondove koji trguju zlatom (vrijednost oko 734 tone tog metala) – navodi Svjetski savjet za zlato (grupacija vodećih svjetskih rudarskih kompanija koje kopaju zlato, sa sedištem u Londonu).

Ostatak svijeta koji bi ono nešto viška papirnog novca, u ovoj krizi zbog korone, neizvijesnog trajanja i ishoda, da pretvori u nešto solidnije, takođe razmišlja o žutom metalu, kažu u londonskom Sitiju.

– Konačno je došlo vrijeme da običan svet misli kako bi stvarno trebalo da ima i nešto zlata – ocjenjuje u izjavi za londonski Fajnenšel tajms, Peter Groskopf, izvršni direktor investicionog fonda Sprot, koji se bavi dragocjenim metalima.

U doba korone ni nakit ne ide, kao nekad, “kao alva”. Naime, globalna juvelirska potražnja od početka 2020. već je u padu za oko 20 odsto, najviše zbog oseke kupaca u Indiji, već godinama masovnom tržištu za komade nakita. Na cijeni je ovog puta “zlato kao zlato”.

Tako je, na primjer, američka kovnica novca 2019. godine prodala 152 000 unci žutog metala u obliku zlatnika “Amerikan igl” (orao koji je simbol SAD). Samo od početka ove godine, ta kovnica novca našla je kupce za 471 000 uncu zlata pretočenog u “Amerikan igl”.

Posrtanje dolara i korona u novom uzletu otvaraju, izgleda, novi prostor zlatu da potvrdi svoju drevnu ulogu oslonca.

Politika

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Širom Evrope se ponovo uvode restriktivne mjere

DB

Snažan zemljotres pogodio grčko ostrvo Krit

DB

Lijek deksametazon odobren za liječenje koronavirusa

DB

Ni Njemačka neće vakcine preko SZO

DB

Tramp: Pomilovanje Asanžu ako otkrije izvore

DB

U Austriji razbijena kriminalna grupa koja je organizovala lažne brakove

OT

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više