Izdvajamo

Filmovi koji nas najbolje uče o mentalnom zdravlju


Mnogim rediteljima i dramaturzima je psihopatologija neiscrpni izvor inspiracije, ali rijetki tu temu i uspiju da obrade na pravi način. Iako je izbor filmova često subjektivna stvar, ova lista donosi filmove koji su od strane svjetske javnosti ocijenjeni kao djela koja su vjerodostojno i slojevito prikazala sliku psihičkih poremećaja, bez izvrtanja činjenica i banalizovanja zarad efekta šoka kod publike.

Let iznad kukavičjeg gnijezda (One Flew Over the Cuckoo’s Nest)

Siže: Radnja filma prati kriminalca Patrika MekMarfija, koji je osuđen na zatvorsku kaznu. Međutim, on dobija ideju ideju da proglasi sebe ludim kako bi se prebacio na psihijatriju, gdje bi odlužio smanjenu kaznu, i to bez prinudnog rada. Njemu to polazi za rukom i biva premješten u duševnu bolnicu koju predvodi medicinska sestra Ratčed, čije su metode vođenja ove institucije pomalo zastrašujuće i koja od pacijenata zahtijeva apsolutnu pokornost. Sam Patrik upada u klopku koju mu postavlja glavna sestra, govoreći da joj je najvažnija briga pacijenata i njihov duševni mir.

Tema: Film se bavi pitanjima da li su pravi ludaci zaista u ludnicama ili se nalaze van njih, kao i time da li je biti normalan kao društveno prihvaćena norma u stvari najopasnija bolest od svih. S obzirom na univerzalnost teme, ovaj film spada u red kultnih.

Džoker (Joker)

Siže: Nervozan, uplašenog pogleda i drhtavog glasa, Artur Flek pokušava da se sabere prije nego što započne radni danu u klubu komedije Gotam Sitija. Ali Džokeru, kako želi da ga drugi oslovljavaju, riječi ne dolaze lako: kada pokuša da govori, iz njegovih usta izbija oštar i naporan smijeh koji ne može da kontroliše. Taj isti izvještačeni, uznemirujući smijeh preplavljuje lika u ključnoj sceni filma “Džoker”. Jedne večeri, na povratku kući metroom, maskiran u klovna, Flek je svjedok scene u kojoj trojica mladih bogataša zlostavljaju ženu. To kod njega izaziva napad smijeha. Pretpostavljajući da se Flek smije njima, momci ga surovo prebijaju. On reaguje tako što iz džepa izvlači revolver i ubija ih. U tom trenutku, publika već zna da Flek pati od neodređene mentalne bolesti. Kako bi se nosio sa simptomima, uzima sedam različitih lijekova, vodi dnevnik i redovno posjećuje socijalnu radnicu.

Tema: U slučaju lika koga u filmu glumi Hoakin Finiks, može biti riječ o gelastičnoj epilepsiji – nazvanoj po grčkoj riječi za smijeh (gelastikos).

– To je veoma rijedak oblik napada, koji predstavlja svega 0,2 odsto svih tipova napada – objasnio za BBC Fransisko Havier Lopez, koordinator grupe za epilepsiju Španskog društva neurologa.

– To je smijeh koji se javlja u neprijatnim situacijama. Pacijent nije srećan, ali on ili ona ne mogu da ga kontrolišu – dodao je Lopes.

Najčešći uzrok ovog tipa epilepsije je mali tumor na mozgu – hipotalamički hamartom. Pogađa hipotalamus, dio mozga zadužen za mnoge važne funkcije, od regulisanja tjelesne temperature, do upravljanja emocijama.

Smrt nedužnih (The Virgin Suicides)

Siže: Baziran na romanu Džefrija Judženidisa, ovaj film priča priču o pet sestara tinejdžerki u kućnom pritvoru, u koji su ih stavili njihovi religiozni roditelji nakon što je jedna od njih izvršila samoubistvo.

Tema: Brutalni film Sofije Kopole realistično prikazuje depresiju. U slučaju sestara Lizbon, ona se pretvori u grupno iskustvo koje vodi do kreacije tragičnog pakta o izvršenju suicida. Stanje je usaglašeno sa pubertetom i odrastanjem, a prikazuje i kako ljudi sa strane (u filmu, grupa dječaka kojima se sviđaju djevojke) ponekad ne razumiju u kojoj mjeri su osobe mentalno pogođene.

Moramo da pričamo o Kevinu (We Need to Talk About Kevin)

Siže: Takođe je u pitanju adaptacija romana, pisca Lajonela Šrajvera, a njegovo djelo govori o majci koja pokušava da se pomiri sa strašnim zločinom koji je počinio njen sin.

Tema: Ovaj film fantastično prikazuje potencijalne tragične posljedice asocijalnog poremećaja ličnosti i njegov uticaj na one koji su najbliži osobi koja od njega pati. Bitno je da se bavi ovom temom na ljudski način, ne koristeći je da bi izazvao šok kod gledalaca. Osim toga, Ezra Miler je fenomenalan u ulozi problematičnog Kevina, a Tilda Svinton u uvjerljivoj ulozi njegove empatične majke.

Sati (The Hours)

Siže: Ovo ostvarenje bilježi život triju žena, triju različitih generacija na koje je uticao roman “Gospođa Dalovej”, uključujući i autorku Virdžiniju Vulf.

Tema: U pitanju je adaptacija romana Majkla Kaningema, koji mu je donio i Pulicerovu nagradu. “Sati” prikazuju kako psihičke bolesti, uključujući depresiju i bipolarni poremećaj, mogu dovesti do samoubistva. Počinje i završava se samoubistvom književnice Vulf, a prikazuje i trudnu domaćicu Lauru, koja razmatra mogućnost oduzimanja sopstvenog života. Uloga Virdžinije Vulf je Nikol Kidman donijela Oskara za najbolju glumicu.

Šta izjeda Gilberta Grepa (What’s Eating Gilbert Grape)

Siže: Kada ljubav uđe u njegov život, Gilbert mora da prilagodi način na koji se brine o svom mlađem bratu i gojaznoj majci.

Tema: Još jedna adaptacija romana, ovoga puta pisca Pitera Hedžiza. U ovom filmu vidimo mladog Leonarda Dikaprija kako briljira u jednoj od svojih prvih uloga, tumačeći lik Arnija, koji pati od nekoliko poremećaja u razvoju, uključujući i autizam. Prikazana je i depresija, od koje pati Boni, njihova majka, koja je odustala od života nakon samoubistva njihovog oca.

Doni Darko (Donnie Darko)

Siže: Progonjen vizijama sa ogromnim zecom, tinejdžer biva izmanipulisan da izvrši nekoliko zločina, jer se boji da je kraj svijeta blizu.

Tema: Ovaj kultni klasik je otvoren za razne interpretacije, ali može služiti kao uvjerljiv primjer kako šizofrenija može da utiče na nekoga bez nasilnog ishoda. Kako se čini, Doni se na kraju žrtvuje za dobro svoje porodice i drugih ljudi oko njega. To možda nije ono što se stvarno dešava, ali u tome je ljepota ovog filma – u Donijevim smo cipelama, i čak ni mi ne znamo u šta da vjerujemo.

Mala mis Sanšajn (Little Miss Sunshine)

Siže: Odlučni u tome da odvedu kćerku na finale takmičenja u ljepoti, članovi disfunkcionalne porodice se odluče na dugo putovanje u porodičnom kombiju.

Tema: Film prikazuje depresiju bez okolišanja i uljepšavanja, onakvu kakva jeste, kroz crni humor. “Mala mis Sanšajn” prikazuje dva lika koja pate od depresije, a jedan od njih je u prošlosti pokušao da izvrši samoubistvo. Avantura u koju se upuste im omogući da se zbliže i otvore po pitanju svojih problema, što vodi do katarzičnog i optimističnog kraja, dok čitava porodica podržava najmlađu kćerku u njenom nevjerovatno pogrešnom takmičarskom plesu.

I dalje Alis (Still Alice)

Tema: Život profesorke lingvistike je uništen kada otkrije da ima Alchajmerovu bolest.

Tema: Najdirljiviji segment ovog djela je tačan prikaz Alchajmerove bolesti u jednoj porodici. Iako se ne radi o psihičkoj bolesti, film na osjetljiv način prikazuje uticaj koji ovakva bolest može imati na mentalno zdravlje. Ističe se i uloga mlađe kćerke Lidije, koju igra Kristen Stjuart, jer film ne ide lakšim putem kad je u pitanju njena reakcija na majčinu dijagnozu.

Prekinuta mladost (Girl, Interrupted)

Siže: Zasnovan je na memoarima Suzen Kejsen, u kojima piše o svom boravku u bolnici za psihijatrijske bolesti tokom 18 mjeseci.

Tema: Budući da je mjesto radnje ovog filma institucija, otvorena je mogućnost prikaza raznih psihičkih stanja i oboljenja, uključujući i granični poremećaj ličnosti, te se pokazao kao snažno istraživanje mentalnih oboljenja i njihovog liječenja. Sa druge strane, autorka memoara Kejsen, navodno nije zadovoljna krajnjim rezultatom.

Kišni čovjek (Rain Man)

Siže: Kada njihov otac umre, sebični prodavac automobila sazna da ima autističnog starijeg brata koji je naslijedio svu njegovu imovinu.

Tema: “Kišni čovjek” je dobio četiri Oskara, uključujući onaj za glavnu mušku ulogu, koji je otišao Dastinu Hofmanu za fantastično odigranog autističnog Rejmonda. Autizam spada u razvojne poremećaje, a ne psihičke bolesti, ali film ostaje jedno od ključnih ostvarenja u podizanju svijesti o ovom stanju, jer se radi o jednom od najznačajnijih prikaza autizma na velikom platnu.

Memento

Siže: Čovjek koji pati od gubitka kratkotrajnog pamćenja traga za ubicom svoje žene, koristeći bilješke, fotografije i tetovaže.

Tema: Hvaljen od strane profesionalaca zbog tačnog prikaza anterogradne amnezije (nemogućnost prebacivanja informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje), “Momento” koristi nelinearnu strukturu da prikaže efekat stalne sadašnjosti, koji se javlja kod ovog stanja. Iako rasprava o mentalnom zdravlju nije primarni fokus ovog djela, ono odlično funkcioniše i kao uzbudljiva i promišljena misterija, koliko i kao realističan film o načinu na koji funkcioniše memorija.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Raspisan konkurs za mlade muzičare “EKV: Tvoja pesma”

DB

Putin ponudio službenicima UN besplatnu vakcinu protiv korone

DB

Delegacija BiH pozvala institucije EU u rješavanje problema na Trgovskoj gori

DB

Koja rješenja u oblasti saobraćaja nudi novi Urbanistički plan Banjaluke?

DB

Vučić: Tamo gdje dođe DFC, tu ima budućnost

DB

Na Jahorina film festivalu sedam svjetskih premijera

GC

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više