Globus

Političke igre zbog ekonomskih zona u Sredozemlju


Prije nekoliko sedmica odnosi Grčke i Turske opasno su se zaoštrili i nekoliko dana je izgledalo kao da je i oružani sukob neizbježan, a razlog za to je bila namjera Ankare da počne da istražuje naftu u dijelu istočnog Sredozemlja, kod Kipra, a koji Atina smatra svojim.

U obrazloženju turske Vlade se navodi da je ta zona tursko područje, u skladu sa sporazumom sa libijskom vladom u Tripoliju. I Grčka i Turska su tamo poslale svoje vojne brodove. Smirivanju situacije doprinijelo je posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel, ali samo na kratko, piše Dojče vele.

Prošle sedmice Grčka i Egipat su potpisali sporazum, kojim su utvrdili svoje ekonomske zone u istočnom dijelu Sredozemnog mora. S obzirom na to da se taj sporazum kosi sa ekonomskom zonom na koju Turska polaže pravo, Ankara prijeti vojnom akcijom.

Stručnjak za Bliski istok Štefan Rol iz berlinske Fondacije Nauka i politika kaže za Dojče vele da je sporazum koji je sada potpisan u direktnoj vezi sa sporazumom o Ekskluzivnoj ekonomskoj zoni (EEZ) koji su Turska i Libija potpisale u novembru 2019. godine. Grčka i Egipat su u tome vidjeli veliku povredu svojih interesa, smatra Rol.

Na konstataciju da napetosti ima ne samo između Grčke i Turske već i između Egipta i Turske, on ukazuje da je prije svega riječ o nalazištima nafte i da je za Egipat veoma važno da dođe do njih.

– Međutim, spor s Turskom je mnogo, mnogo dublji. On potiče još od vojnog puča 2013. godine u Egiptu, koji je bio usmjeren protiv tada vladajućeg Muslimanskog bratstva. Kairo zamjera Turskoj da podržava Muslimansko bratstvo, što je djelimično tačno. Mnogi kadrovi Muslimanskog bratstva su u egzilu u Turskoj. Egipatsko vođstvo se u velikoj mjeri osjeća ugroženo od strane Turske i optužuje je da planira kontrapuč – kaže Rol.

On ukazuje da je postojeći spor dobio novu dinamiku nakon potpisivanja tursko-libijskog sporazuma o Ekskluzivnoj ekonomskoj zoni (EEZ) i angažmana Turske u Libiji. Za Kairo je to jedna potpuno nova situacija, da je Turska toliko aktivna u Libiji da je čak dovela i plaćenike koji se bore na strani vlade u Tripoliju, a protiv generala Haftara, koga podržavaju Egipat i Rusija.

Rol kaže da ne može da zamisli da će zbog toga doći do oružanog sukoba.

– Ni Turska, ni Grčka, a naročito Egipat, nisu za direktnu konfrontaciju, jer bi ishod tog sukoba bio neizvijestan. Ni Evropska unija, ni NATO nisu uopšte zainteresovani za to da između Grčke i Turske dođe do sukoba. I ranije je uvijek bilo trenutaka eskalacije, ali su oni uvijek stavljani pod kontrolu. Trenutno je riječ samo o prijetnjama. Ali u tom regionu se nikad ne zna. To može da se desi iz puke slučajnosti. Na nekom mjestu se zapuca i onda takav jedan incident dobije zamah. Međutim, niko ozbiljno nije zainteresovan za tako nešto – ocjenjuje Rol.

Na pitanje ko bi u sporu oko teritorijalnih voda i u ratu u Libiji mogao da posreduje, Rol je odgovorio da, kada je riječ o sukobima u istočnom dijelu Sredozemnog mora, SAD još nisu odlučile na koju stranu bi trebalo da stanu: u ratu u Libiji na stranu Turske i protiv Egipta i Rusije ili obrnuto?

– Sad ima i novih momenata. Odnos SAD prema Egiptu više nije toliko neopterećen kao što je nekad bio. U međuvremenu, ima problema. U mnogo čemu Egipat se ponaša slično kao Turska. Poput Ankare, i Kairo je protiv volje SAD kupio ruske sisteme naoružanja. Svako igra svoju igru i ne poštuje tradicionalne savezničke strukture – ističe Rol.

Na pitanje da li bi Njemačka mogla da preuzme ulogu posrednika, on odgovara da bi to bilo prihvatljivo jer tu očigledno Nijemci nemaju ličnih interesa.

– Pitanje je samo da li Njemačka ima dovoljnu težinu da bi uticala na dešavanja u tom regionu – kaže Rol i izražava sumnju u to.

On navodi primjer Berlinskog procesa koji je Njemačka pokrenula kako bi se zaustavio rat u Libiji i koji nije samo nastavak.

– Njemačka ne može da utiče na zaraćene strane da se pridržavaju dogovora. Njemačka nije dovoljno sposobna. Trenutno može samo kratkoročno da pomogne u jednom akutnom slučaju, kao što je bio slučaj s telefonskim razgovorom kancelarke Merkel i turskog predsjednika Erdogana prije par sedmica – ocjenjuje Rol.

Podsjeća da je taj razgovor doprinio da ne dođe do oružanog sukoba između turskih i grčkih vojnih brodova.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Španija: Otkrivena radionica za pravljenje oružja pomoću 3D printera (VIDEO)

DB

Počinju završne riječi na suđenju za ubistvo Džordža Flojda

DB

Evropa živi na kredit, a ko će i kako plaćati dugove?

DB

Islandska plaža dijamanata – predio kao iz bajke (VIDEO)

GC

Moskva protjeruje deset američkih diplomata

SA

Putin odlučuje o sankcijama protiv Vašingtona

OT

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više