Izdvajamo

Ekploatacija građevinaca: Naši u Evropi, Indijci i Turci na Balkanu


U Srbiji su nedavno radnici iz Indije štrajkovali glađu, jer su im poslodavci oduzeli pasoše, novčano ih kažnjavali i žestoko im zakidali na platama.

Da li se u ovakvoj nevolji mogu naći i naši “bauštelci” u Zapadnoj Evropi, ili i radnici iz Bangladeša i Turske na radu u BiH?

U Srbiji su se, podsjećamo, svi “proglasili nenadležnima” za Indijce, koji su do Kraljeva i Beograda stigli, preko Majamija, mada SAD nikad nisu očima vidjeli. Štos je u tome što je vlasnica građevinske firme u Srbiji istovremeno i vlasnica agencije za zapošljavanje u SAD, pa su indijski bauštelci, formalno, bili zaposleni u SAD, a odistinski gradili autoput u Šumadiji.

Najtužnije je što se ni diplomatski predstavnici Indije u Beogradu nisu pretrgli da pomognu sunarodnicima.

Masovni odlazak

Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, kaže da u BiH postoji sistem, koji ne dozvoljava da se dese slučajevi poput ovog. Ipak, kaže, valja biti spreman na iznenađenja.

Slobodan Ujić

– BiH će sve više nedostajati radne snage određenih profila, pošto je u posljednjih sedam godina iz zemlje otišlo 600 000 stanovnika, pa će nam dolaziti i sve više stranih radnika. Ne isključujem mogućnost da će se sporadično dešavati zloupotrebe, da radnici iz inostranstva dolaze na turističke vaučere, pa onda rade “na crno” – kaže Ujić.

Jedna takva grupa građevinaca iz Turske, koji su radili na crno, otkrivena je krajem prošle godine u Banjaluci. Ispostavilo se da su u BiH ušli ilegalno.

Legalno je, samo u prvoj polovini ove godine u BiH, na rad došlo 945 stranaca, među njima i 97 građevinaca, angažovanih mahom u RS. Najviše stranih radnika u BiH dolazi iz Srbije, Turske i Kine, ali ima ih i iz drugih zemalja, tako da se u Višegradu, na primjer, našlo posla i za bauštelce iz Bangladeša.

Obećanja

Dok radnici sa istoka, u potrazi za poslom i egzistencijom, dolaze u BiH, drugi, u mnogo većem broju, iz BiH hrle ka zapadu.

Nerijetko i oni postaju žrtve beskrupuloznih posrednika, ali i sopstvene naivnosti i neukosti, kaže Boris Perš iz Nezavisnog sindikata radnika Slovenije. Podsjeća kako se prošle godine grupa građevinaca iz BiH i Srbije našla u bezizlaznom položaju u Njemačkoj.

– Oni formalno nisu bili zaposleni u Njemačkoj, nego u Sloveniji, u jednoj maloj firmi, koju je osnovao čovjek iz Srbije. Po već oprobanom receptu, on je svoje zemljake poslao u Njemačku, smjestio ih u kontejner, dao im po 200 evra za hranu, uz obećanje da će ostatak plata dobiti kasnije, i ostavio ih na cjedilu – kaže Perš.

Perš upozorava radnike iz BiH da ne potpisuju ništa što ne razumiju, te da posao u inostranstvu ne traže preko sumnjivih zemljaka, nego preko biroa ili Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Kasno traže pomoć

Iz ove agencije, međutim, poručuju da su oni nadležni samo za državljane BiH na radu u zemljama s kojima BiH ima sporazum o zapošljavanju, a to su Srbija, Slovenija i Njemačka. Svim radnicima u inostranstvu preporučuju da se, u slučaju kršenja radničkih prava, obrate nadležnim organima države u kojoj rade ili najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH.

Međutim, građevinci u inostranstvu najčešće ne znaju mnogo o svojim pravima, pa se za pomoć potraže tek kad im “dogori do nokata”. Uostalom, kao i nesretni Indijci s početka naše priče, koji su stupili u štrajk glađu kad su ostali bez hljeba.

Na ove probleme ukazano je i na javnoj debati “Između dobrog posla i modernog ropstva – Kako se dešava i šta možete da uradite”, koja je održana juče u Banjaluci, u sklopu projekta “Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava – prepoznaj i zaštiti se!” Projekat je podržan od strane zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” i projekta “Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini”, a realizuje ga Fondacija “Lara” Bijeljina u saradnji sa članicama Mreže RING.

Uvozimo molere i direktore

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u provoj polovini ove godine izdato je 945 dozvola za radnike iz inostranstva. BiH “uvozi” molere, rudare, stolare, zavarivače, armirače, kuvare, poslastičare… ali i rukovodioce: direktore, zamjenike direktora, šefove poslovnica.

Građevinarstvo je tek na trećem mjestu po broju izdatih dozvola, dok prednjače oblasti “trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila”, te “poslovanje nekretninama”.

Srpskainfo

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Branko Ružić prvi potpredsjednik Vlade Srbije

SA

Skupština Srbije usvojila Zakon o ministarstvima

SA

U Crnoj Gori 112 novozaraženih, četvoro preminulo

SA

Luka Petrović pozitivan na koronu

SA

Septembarske cijene više nego u avgustu

SA

Zenica: Zaražena 32 doktora i 40 medicinskih sestara

SA

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više