Srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsjednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu, rođen je na današnji dan 1865.
Veoma su značajni njegovi radovi o migracijama jugoslovenskih naroda, o morfologiji i hidrografiji dinarskog krša i drugih kraških predjela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom bazenu.
Odigrao je izuzetnu ulogu kao savjetnik srpskih državnika na mirovnim pregovorima u Parizu poslije Prvog svjetskog rata.
Njegova najpoznatija djela su “Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije”, “Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva”, “Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje”, “Geomorfologija”, “Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja”, “Geografska karta Jugoslavije”, “Govori i članci”.
Umro je u 62. godini života, 16. januara 1927. godine u Beogradu, a pokopan je na Novom groblju u Aleji velikana.
Svoje imanje ostavio je Srpskom geografskom društvu.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.