Kubanski lider i revolucionarna ikona Fidel Kastro preminuo je na današnji dan 2016. godine.
“El komadante” je izgubio bitku sa bolešću i godinama i njegova smrt predstavljala kraj jedne ere i odlazak jednog od najvećih, najpoznatijih i najkontroverznijih svjetskih lidera.
Kastro, čovjek koji je svrgnuo diktatorski režim Fulgensija Batiste i “vratio Kubu narodu”, obožavan je u većem dijelu zemlje koju je vodio skoro 50 godina, prije nego što je zbog bolesti prepustio predsjedničko mjesto bratu Raulu 2008.
Na drugoj strani, Kastra dio stanovnika Kube, ali i mnogo veći dio zapadnog svijeta, vidi kao diktatora i lidera koji je nemilosrdno gušio svaku opoziciju, zatvarao, ubijao i izolovao sopstveni narod.
Kastro je 1953. godine zatvoren zbog suprotstavljanja Batisti, da bi nakon izlaska iz zatvora zajedno sa Če Gevarom poveo narod Kube u jedan od najpoznatijih svjetskih revolucionarnih pokreta i dospio na vlast poslije trogodišnje gerilske bitke.
Nakon što je položio zakletvu kao premijer Kube, ušao je u sukob sa SAD i 1962. godine je bio centralna figura događaja koji je nad planetom nadvio sjenku opasnosti od nuklearnog rata. Kastro je dozvolio da Sovjetski Savez odgovori Amerikancima na širenje naoružanja po Evropi i razmjesti na Kubi balističke rakete sa nuklearnim bojevim glavama.
I prije nego što su američki špijunski avioni snimili rakete u okolini San Kristobala, Džon F. Kenedi je bio svjestan na čijoj je strani Kuba.
– Ja sam marksista i lenjinista, i biću to do kraja svog života – poručio je cijelom svijetu 1961. godine.
Kada je kubanska raketna kriza “okinula” Hladni rat, američka blokada je “zamrzla” Kubu u vremenu i Fidelovu zemlju načinilo još jedinstvenijom na svijetu.
Jedinstven je bio i njen dugogodišnji lider, koji je uspio da za pet decenija vladavine preživi nekoliko američkih atentata, kao i bezbroj “lažnih vijesti” o smrti u godinama u kojima se borio sa bolešću.
Bio je i lider pokreta Nesvrstanih, a ostaće upamćeno i da je bio u odličnim odnosima sa jugoslovenskim maršalom Josipom Brozom Titom.
Fidel Kastro je ostao upamćen i po svojim višečasovnim govorima, a jedan od posljednjih je održao u aprilu 2016. godine, kada je i rekao da mu se bliži smrt.
– Uskoro ću napuniti 90 godina, što nisam ni sanjao. Uskoro ću biti kao svi drugi. Na svakoga dođe red – rekao je Kastro.
Odgajan je kao katolik, da bi se kasnije izjasnio kao atesita. Ipak, iako je kritikovao Bibliju, rekao je: “Ako me ljudi zovu hrišćaninom, ne sa stanovišta vjere, već sa stanovišta viđenja društva, onda i ja kažem da sam hrišćanin”.
Informacije o Kastrovom privatnom životu su takođe rijetke i osporavane, dijelom i zbog toga što detalji nisu mogli da prođu kroz strogu kontrolu kubanskih državnih medija. Poznato je da je Fidel imao dva braka – u prvom je dobio sina Fidelita, a u drugom petoro djece.
Takođe, imao je niz ljubavnica i vjeruje se da je iza sebe ostavio još najmanje četvoro djece.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.