Izdvajamo

SC vas vodi u zapadnu Hercegovinu: Odmorite u Međugorju, Ljubuškom, Grudama i Širokom Brijegu


Kojoj god konfesiji pripadali, bili vjernik ili ne, jednom u životu posjetite Međugorje, ako ni zbog čega drugog, onda barem da svojim očima vidite šta se može izroditi iz odlučnog uvjerenja šestoro mladih da su na brdu ugledali Bogorodicu.

Ovo malo mjesto smješteno je između dva brda, Križevca i Podbrda (Brda ukazanja) i do 1981. godine bilo je izuzetno siromašno, izmoreno sušama i lošim prinosom usjeva na hercegovačkom kršu. Danas, četiri decenije kasnije, ovo je turistička “meka” u koju se godišnje slije više od milion turista i vjernika koji žele da se pomole ili obiđu mjesto na kojem se vjeruje da se ukazuje majka Božija.

U ovo smo se uvjerili na sedmom FAM tripu sa inicijativom Odmori u BiH u okviru kojeg smo posjetili Međugorje, ali i Ljubuški, Grude i Široki Brijeg. Na naše putovanje opet smo krenuli iz Sarajeva i u toku dva dana posjetili smo nekoliko planetarno poznatih atrakcija, ali i onih koji imaju sve predspozicije da to postanu.

Do sada smo putovali šest puta i obišli smo “Ljutu Krajinu”, bili smo u Kantonu Tuzla, u Jajcu i Travniku, a na četvrtom putovanju bez daha su nas ostavili Tjentište i Trebinje, a na petom smo se i oduševili i razočarali “rasrkšćem civilizacija”, odnosno Ravnom, Stocem i Neumom. Naš obilazak Hercegovine nastavili smo novim obilaskom čuvenih kulturnoistorijskih spomenika u čarobnoj Hercegovini.

Dakle, naša prva stanica bilo je Međugorje. Izuzetno religiozno stanovništvo ovog kraja težak život provodilo je mučeći se na nepristupačnom kršu i u molitvama, a vjeruje se da je njihovu muku čula majka Božija koja se početkom osamdesetih godina prošlog vijeka ukazala “vidjeocima”, šestoro djece koji su je, kako tvrde, vidjeli i kojima je prenosila božije poruke.

Vijest o ukazanju se brzo proširila, a u Međugorje su prvo počeli da dolaze hodočasnici iz neposredne blizine, a onda i iz cijelog svijeta. Sve ovo učinilo je da malo neugledno mjesto počne ubrzano da se gradi i pretvara u turistički centar. Sve ostalo je napisana istorija. Vjerovali ili ne, Međugorje je postalo jedan od najposjećenijih turistički centara i vjerskih destinacija u BiH. Interesantno je i da mise na njihovoj radio stanici navodno dnevno sluša i do pet miliona ljudi, a uživo im prisutvuje i do 40 000 vjernika.

Naš put nastavili smo ka Etno selu Hercerg, gdje smo nešto prezalogajili i odmorili se i opustili u čarobnom okruženju kamenih kućica. Ovo etno selo, pravi je biser Hercegovine u kojem pored odličnog smještaja posebno moramo istaći ukusnu hranu i delikatese tradicionalne kuhinje kakvu samo Hercegovina ima.

Putujući dalje kroz Hercegovinu, svratili smo na farmu Ronig gdje se uzgaja aromatično i ljekovito bilje, smilje, ruzmarin, lavanda, žalfija i drugo. Ovdje se dalje bilje prerađuje i proizvode eterična ulja za farmaceutsku i kozmetičku industriju i koja se najviše izvoze u insotranstvo. Ne tako daleko od ove farme, nalazi se i najveći maslinik u BiH koji se prostire na nevjerovatnih 40 hektara.

Predvečerje i prvi mračak dočekali smo u Parku prirode Koćuša u opštini Ljubuški. Predivni vodopadi mogu se posmatrati iz ugodnog ambijenta restorana, a još su ljepši uz jesenji zalazak sunca.

Nakon prijatnog i vrlo ukusnog ručka, smještaj smo potražili u hotelu Bigeste u Ljubuškom. Hotelom rukovodi Stjepan Primorac, veteran turizma u BiH i predsjednik Turističkog klastera Hercegovina, koji je dao veliki doprinos u pozicioniranju ovog dijela Hercegovine na turističku mapu svijeta.

Kompletan doživljaj Hercegovine u našem prvom danu zaokružili smo posjetom i večerom u čuvenoj vinariji Andrija, jednoj od najvećih u BiH. Ljubazni domaćini su nas ugostili, proveli kroz vinariju, pokazali nam podrum vina, sef i banku svojih flaša, a vidjeli smo i njihovu biblioteku i čuli kako se razvijala njihova porodična priča pretvorena u biznis i vino koje se pije širom svijeta.

Jutro drugog dana putovanja proveli smo opet u parku prirode, ovaj put na vodopadima Kravica. Ovo je definitivno jedno od najljepših mjesta u Hercegovini vrijedno posjećivanja u svako godišnje doba. Zaposleni u Turističkoj zajednici Ljubuškog objasnili su nam da je interesovanje za ovaj park veoma visoko i da svake godine bilježe rast. Ljepota ovog mjesta se vidi i u tome da se tokom ljeta slapovi mogu posmatrati iz restorana nedaleko od mjesta gdje se voda obrušava kroz rastinje i mahovinu, ali se može i plivati u vodi i uživati u svim čarima ovog mjesta.

Put smo nastavili prema samostanu Svetog Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubuškog. Ovo je najstariji muzej u BiH i postoji od 1884. godine. U njemu možete vidjeti veliki broj predmeta koji pričaju priče o prošlosti, ploča, stećaka, oružja, novca i amfora, sve redom pronađeno na području Hercegovine. Ipak, najpoznatiji eksponat koji čuva ovaj muzej je “Humačka ploča” nastala vjerovatno između 10. i 12. vijeka. Radi se o jednom od najstarijih spomenika uopšte pisanog ćirilicom i staroslovenskim jezikom. Do sredine prošlog vijeka ova ploča bila je uzidana na prednjem zidu zgrade samostana, ali od tada se čuva u muzeju i itekako je vrijedi vidjeti.

Potpuno iznenađujući avanturistički Park prirode “Peć Mlini” dočekao nas je na području Gruda. Ne samo da nikada nismo čuli za ovo mjesto, nego ni mnogi mještani još uvijek ne znaju za ovu lokalnu fenomenalnu atrakciju. Nema nikakve sumnje da će u narednim godinama ovo mjesto privući ogroman broj posjetilaca zahvaljujući predivnoj prirodi i adrenalinskim sportovima koje nudi. U ovom parku možete naći najduži zip-line u BiH, dug je oko jednog kilometra, a visok je toliko, da se nama koji se plašimo visine, vrtilo u glavi samo kada smo okom pokušavali da uočimo žicu za spuštanje. Veseli domaćini su nam oduševljeno pričali da obožavaju da se spuštaju, ali da se to radi samo i jedino vikendom kada dežura Gorska služba spasavanja koja budnim okom pazi na svakog ko naumi da se okuša u ovom avanturističkom poduhvatu.

U ovom nevjerovatnom i prelijepom parku, vidjećete odakle izvire rijeka Trebižat koja se na ovom mjestu zove Tihaljina. Ona na površinu izbija iz pećine ispod 150 metara Cvitačkih stijena i dalje teče kroz park niz manje slapove i brzake, zbog čega su ovdje ranije bile brojne vodenice. Ostaci nekih od njih su vidljivi i vrlo atraktivni, a domaćini su nam rekli da planiraju dijelom njihovu obnovu.

Još jedna atrakcija ovog parka je via ferrata, penjalište uz ove stijene u dužini oko 260 metara. Iako se laiku ne čini kao dug uspon, on se preporučuje samo veoma aktivnim osobama, jer je i profesionalnim penjačima je potrebno i do dva sata da je pređu. Inače, ova trasa se smatra za jednu od najzahtjevnijih na svijetu zbog čega nosi oznaku E-F.

U ponudu ovog parka dolazi i posjeta Ravlića pećni koja se nalazi nekoliko stotina metara od izvora, uz brdo do kojeg se može stići za dvadesetak minuta pješke, ali ako ne volite uspone imate dva puta kojim možete stići automobilom. Pećina je osvijetljena i ima uređene staze, a arheolozi tvrde da u njoj ima tragova života od 3 700 godina prije nove ere. Pećina je posebna i po tome što se u njenoj unutrašnjosti nalazi penjalište.

Naše putovanje sa inicijativom Odmori u BiH završili smo povratkom u Sarajevo i sa nadom da smo uspjeli motivisati građane BiH da od ove godne krenu u posjete destinacijama kod kuće, da se tu odmaraju i pronađu zanimljive sadržaje kojih ima toliko da se i iskusni putnici začude i oduševe. Ovo putovanje bh. medija realiziovano je uz podršku Evropske unije. U okviru inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promoviše turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

ABA liga: Partizan “pomeo” Cibonu

DB

Dobojlija Marko Maksimović osvojio Masters u Monte Karlu!

DB

“SDA će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu o Ukazu predsjednice Srpske”

DB

Košarac: Poništen konkurs za komisiju za koncesije

DB

Privedena bivša državna sekretarka MUP-a Srbije, saslušanje u toku

DB

Narednih dana promjenjivo vrijeme uz porast temperatura

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više