Znamo da su mjesta za hrišćanska hodočašća obilježena vjerskim motivima poput svijeća, skulptura, krstova, ali jedna lokacija na sjeveru Litvanije zaista je potpuno drugačija.
Riječ je o brdu u Litvaniji na kojem se nalazi preko 100 000 drvenih i gvozdenih krstova svih veličina i oblika. Atmosfera noću je istovremeno lijepa i zastrašujuća.
Zbog svega ovog, mjesto je postalo popularno i među “običnim” putnicima i turistima koji tako nešto nemaju u svojim zemljama.
Kako je počelo postavljanje krstova i zašto, još se ne zna sa sigurnošću. Vjeruje se kako su prvi postavljeni nakon ustanka protiv ruskog carstva 1830. godine kada je počeo poljsko-ruski rat. Kako porodice nisu znale gdje su sahranjeni njihovi stradali, počeli su spontano da donose krstove na ovo brdo.
Tako je ovo mjesto, u istoriji Litvanije, ostalo simbol miroljubive pobune i nacionalnog ponosa, a danas je dozvoljeno postavljanje krstova manjih od tri metra bez ikakve posebne dozvole.
Isto tako, ne zna se tačan broj postavljenih krstova, ali procijenjeno je da ih je početkom 90-ih postavljeno oko 55 000, dok ih je 2000-ih bilo čak 100 000. Godine 1993. brdo je posjetio papa koji ga je proglasio mjestom nade, mira, ljubavi i žrtve.
Izrada krstova i rezbarenje ikona znanje je koje se prenosilo s generacije na generaciju, pa je čak i UNESCO prepoznao ovo umijeće kao nematerijalnu kulturnu baštinu Litvaanije, i simbol nacionalnog i vjerskog identiteta.
Brdo nema zvaničnog vlasnika ni nadležno tijelo, već se o njemu naizmjenično staraju volonteri i razne organizacije.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.