Zanimljivosti

Stvari koje možda niste znali o čili papričicama


Uživate u ljutini i aromi čili papričica? Iako je to već sasvim dovoljno, možete naučiti i nekolicinu zanimljivih činjenica o njima, kako biste se mogli hvaliti pred ekipom koja tek upoznaje pakleni svijet ljutine.

Donosimo vam devet zanimljivih stvari vezanih uz ljute papričice i ljutinu!

1. Scoville-ov test bio je organoleptički

Wilbur Lincoln Scoville, rođen 1865, bio je američki farmaceut najpoznatiji po kreiranju Scoville-ovog organoleptičkog testa koji je sada standardizovan i zove se Scoville skala. Da bi se testiranje realizovalo, potrebno je napraviti alkoholni ekstrakt ulja kapsaicina iz osušenih papričica. Cilj je da se taj ekstrakt miješa sa vodom sve dok probači više ne mogu osjetiti ljutinu. Broj Scoville jedinica (SHU) koji papričica dobije zavisi od toga koliko je vode potrebno dodati u otopinu ulja kapsaicina da se ljutina više ne osjeti.

Na primjer, ako papričica ima 50 000 Scoville jedinica to znači da je ekstrakt ulja kapsaicina bio razrijeđen 50 000 puta prije nego probači više nisu osjetili ljutinu. Danas se ljutina mjeri u laboratoriji s HPLC uređajem i rezultati učešća kapsacina i dihidrokapsaicina se pomoću formula pretvaraju u Scoville-ovu skalu, koja je i dalje standard za mjerenje ljutine.

2. Trinidad Scorpion Moruga nikad nije ušla u Guinness-ovu knjigu rekorda

O Trinidad Scorpion Moruga papričicama se pričalo da su najljuće na svijetu, ali nikad nisu ušle u Guinness-ovu knjigu rekorda zbog načina na koji se ljutina mjerila.

Naime, pojedini plodovi Trinidad Scorpion Moruga papričica dosežu preko 2 000 000 SHU, ali kada se uzme prosjek više plodova, što je ustvari realni rezultat, ljutina je oko 1 200 000 SHU što je u tom trenutku bilo premalo za rekord. Carolina Reaper je i dalje najljuća papričica na svijetu s preko 1 500 000 SHU.

3. Sjemenke nisu najljući dio papričice

Urbana je legenda da ako maknete sjemenke iz papričice, ona će biti manje ljuta. Naime, najljući dio kod čili papričica je bijela opna na koju se vežu sjemenke. Prilikom vađenja sjemenki izvadi se i dio te bijele opne pa je uvriježeno mišljenje da je ljutina u sjemenkama. One su ljute samo malo izvana, ali to je zanemarivo s obzirom na ljutinu koja je pohranjena u bijeloj spužvastoj opni.

4. Čili papričice potiču iz Amerike

Tačnije, iz južnog dijela Sjeverne Amerike ili ti današnjeg Meksika i odatle su se proširile po cijelom svijetu.

5. Kina proizvodi najviše čili papričica na svijetu.

Kina je najveći svjetski proizvođač čili papričica s čak 46,2 odsto učešća u ukupnoj proizvodnji. Kinu slijede Mexico, Turska, Indoneziia i Indija. Međutim, s obzirom na veličinu Kine apsolutni brojevi možda nisu najbolja metrika. Najveći izvoznik čili papričica na svijetu je Indija, a prate je Španija i Holandija, što je možda bolji pokazatelj količine uzgoja po broju stanovnika.

6. Samo sisari osjećaju ljutinu čili papričica

Ljutina papričica je prirodni mehanizam zaštite od sisara koji ih pokušavaju pojesti. Opasnost od sisara je u tome da kada pojedu papričice, svojim zubima pregrizu i unište sjemenke koje kasnije ne mogu klijati, dok se kod ptica to ne događa pa sjemenke mogu proći kroz probavni trakt i kasnije ponovno proklijati. Jedini problem u cijeloj priči je to što su ljudi u nekom trenutku zavoljeli ljutinu kod čili papričica i pokvarili im plan.

7. Wasabi je ljut, ali ne zbog kapsaicina

Wasabi je biljka koja raste primarno u Japanu. Svoju ljutinu ne dobija od kapsaicina kao čili papričice, nego od izotiocijanata koji isparavaju i više utiču na disajne puteve nego na jezik. Ljutina kod Wasabija traje kratko za razliku od ljutine kod čili papričica.

8. Od davnih vremena postoji vjerovanje da lili papričice tjeraju zlo

U vrijeme starog Rima vjerovalo se da lik falusa (ili ti penisa u erekciji) tjera zlo i donosi plodnost i sreću onome ko ga je nosio. Nakon što je katolička crkva ojačala, simbol falusa je navodno evoluirao u čili papričicu pošto su oni smatrali da nije baš u redu nositi penis oko vrata. U Italiji postoji Cornicello, talisman u obliku roga koji zapravo jako izgleda kao čili papričica i navodno donosi sreću.

9. Papričice se nakon fermentacije mogu čuvati godinama

Fermentacija je proces kojim se hrana čuvala prije nego su izmišljene moderne metode konzerviranja hrane kao što su kiseljenje u octu, pasterizacija i konzervansi. U procesu fermentacije papričica, lakto bakterije stvaraju kiseli medij i na taj način onemogućuju drugim štetnim bakterijama da pokvare ferment. Ukoliko se nakon fermentacije papričice čuvaju bez pristupa vazduha, u tom stanju mogu ostati godinama bez da im se išta dogodi.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Novi Sad: Vozač automobila “naduvao” 5,5, a biciklista pet promila alkohola u krvi

DB

U Kazahstanu proradio “ledeni vulkan” (VIDEO)

GC

Drive&Listen – aplikacija koja vam nudi virtuelne vožnje gradovima svijeta

DB

Misterija Templara: Tajanstveni podzemni prolaz ukrašen milionima školjki

GC

Otkriven život na dubinama gdje ga ne bi trebalo biti (VIDEO)

OT

Interesantni srpski običaji, koji strancima mogu djelovati čudno

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više