Tehnologija

Wikipedia slavi dvije decenije postojanja


Wikipedia, enciklopedija slobodnog sadržaja na Internetu koju razvijaju dobrovoljci uz pomoć wiki softvera, danas slavi 20. rođendan.

Projekat Wikipedia je počeo 15. januara 2001. godine kao podrška Nupediji, enciklopediji koju su pisali eksperti na engleskom jeziku. Osnovali su je Džimi Vejls i Lari Sanger. Trenutno ima preko od 55,5 miliona članaka na 306 jezičkih verzija, od čega više od 6,2 miliona na engleskom jeziku.

Ključni faktor uspjeha Wikipedije su dobrovoljci koji pišu članke širom svijeta. Wikipedija se trenutno nalazi među 13 najposjećenijih sajtova na svijetu, a zauzima prvo mjesto po posjećenosti kao neprofitni sajt.

Od 15. januara 2001. godine, od kako je nastala, mnogo se raspravljalo o Wikipediji, da li joj se može vjerovati, ko uređuje stranice, da li se provjerava tačnost informacija i slično…

Danas je Wikipedija sedma najpjosećenija webeb lokacija na svijetu. Verzija na engleskom jeziku nedavno je premašila šest miliona članaka i 3,5 milijardi riječi; uređivanja se materijalizuju brzinom od 1,8 u sekundi.

Kao i Instagram, Twitter i Facebook, ona emituje sadržaj koji generišu korisnici. Za razliku od pomenutih društvenih mreža, Wiki sadržaj čini personalizovanim, kolaborativnim i za opšte dobro. Više od enciklopedije, Wikipedija je postala zajednica, biblioteka, ustav, eksperiment, politički manifest. To je jedno od rijetkih preostalih mjesta na internetu koje zadržava slabo utopijski sjaj rane svjetske mreže. Besplatna enciklopedija koja obuhvata cjelokupno ljudsko znanje, koju su gotovo u potpunosti napisali neplaćeni dobrovoljci.

I ne, Wikipedija nije savršena. O problemima koje ima, a ima ih na pretek, raspravlja se vrlo detaljno na samom sajtu, često na namjenskim forumima za samokritiku sa naslovima poput “Zašto Wikipedija nije tako sjajna“.

Činjenice koje će vas oduvati

Jedna od omiljenih strana na Wikipediji je ona koja razbija mitove u koje većina ljudi vjeruje. Na primjer, uobičajeno je vjerovanje da je Napoleon bio nizak, a ustvari uopšte nije bio ništa epohalno nizak sa svojih 170 centimetara, a i ono čuveno da se Kineski zid vidi iz svemira, uopšte nije istina. Ne vidi se zid već svjetla grada koja ga obasjavaju.

Nije da ne bi mogli da živimo bez nekih od morbidnih činjenica, ali super je što neko na jednom mjestu skupio imena ljudi koje su ubili sopstveni izumi, kao i koje boje je univerzum, kako miriše kiša ili na primjer da postoji spisak zvukova koje niko ne može da definiše odakle potiču, iako ih svi čujemo.

Wikipedija zna kako izgleda tajmlajn daleke budućnosti i kako će na primjer, za 50 000 godina izgledati Nijagarini vodopadi.

Nema šanse da ste znali da postoji nešto što se zove pariski sindrom, stanje koje pogađa turiste kada skapiraju da Pariz nije tako fenomenalan kao što su zamišljali ili da može da se desi da vidite nešto toliko lijepo da organizam počne da vam burno reaguje. Vi možda ne znate, ali Wikipedija zna.

Najveće kontroverze Wikipedije

Stranica bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džordža Buša najviše se uređuje na ovom sajtu. Stranica je imala 45 862 uređivanja od svog nastanka, pri čemu je većina uređivanja izvršena od 2004. do 2005. godine, kada je ponovo izabran za predsjednika i kada je počeo rat u Iraku. I dan danas se mijenjaju informacije vezane za bivšeg predsjednika SAD.

Činjenice o Majklu Džeksonu se non stop mijenjaju

Četvrti na listi najviše uređenih stranica je pjevač Majkl Džekson, koji je umro 2009. godine. Unos na Wikipediji pop ikone izmijenjen je 27 050 puta.

Vjerske ličnosti svako malo dobiju novi podatak

Stranica o Isusu uređena je 26 580 puta. On nije jedina vjerska ličnost koja se našla na listi. Katolička crkva je imala 23 884 puta izmijenjenu stranicu, a stranica za Jehovine svjedoke 18 902 izmjena. Sve one pune su kontroverzi i nepouzdanih informacija.

Od dopune postojećoj enciklopediji do nezavisnog sajta

Wikipedija je nastala kao dopunski projekat za Nupediju, slobodnu mrežnu enciklopediju na engleskom jeziku, koju su pisali eksperti.

Njena istorija počela je 2. januara 2001. u San Dijegu u Кaliforniji, u razgovoru između dva stara prijatelja i sada osnivača Wikipedije Larija Sangera i Džimija Vejlsa. Međutim, mnogi korisnici Nupedije nisu htjeli da Nupedija bude Wiki, pa je tako 15. januara na svojoj sopstvenoj stranici www.wikipedia.org nastala Wikipedija. Od početka joj raste popularnost, djelujući pozitivno na stvaranje drugih projekata od opšteg interesa. Od urednika se traži da održavaju određeni nivo “neutralnosti” pri sažimanju istaknutih gledišta, bez određivanja objektivnosti istine.

Mnogi su brzo saznali za Wikipediju i projekat je rastao izvanrednim tempom. 12. februara 2001. Wikipedija je već imala 1 000 članaka, a 7. septembra iste godine 10 000 članaka. Od tada, Wikipedija na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Trenutno, broj članaka na svim jezičkim izdanjima je veći od 55,6 miliona.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Huawei ulazi u automobilski biznis (VIDEO)

GC

Google i Facebook će plaćati prenošenje vijesti u Australiji

AP

Svemirski internet uskoro će pokriti cijelu planetu

AP

Rover “Istrajnost” poslao panoramsku sliku Marsa

AP

Ilon Mask izgubio 15 milijardi dolara za dan

AP

Službeno predstavljen Huawei Mate X2 (VIDEO)

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više